9 „soft skills“ vještina koje će u doba umjetne inteligencije trebati svakom zaposleniku

Tehničke vještine i data literacy (posebna vrsta pismenosti koja podrazumjeva skup znanja, vještina, stavova i ponašanja u vezi sa podacima) očito su važne u ovo doba umjetne inteligencije, velikih podataka i automatizacije. Ali to ne znači da bismo trebali zanemariti ljudsku stranu posla – vještine u područjima na kojim roboti ne mogu raditi tako dobro. Sigurno je da će „soft skills“ postati još važnije za uspjeh kako se priroda posla razvija, a mašine preuzimaju sve lakše automatizovane aspekte rada.

Imajući to na umu, koje bi vještine zaposlenici trebali razvijati u budućnosti? Predstavljamo devet vještina za koje bi u budućnosti, poslodavcima mogle postati još dragocjenije.

1. Kreativnost

Roboti i mašine mogu uraditi mnogo stvari, ali i dalje ulažu napor da se takmiče sa ljudima kada su u pitanju sposobnost stvaranja, zamišljanja, izmišljanja i sanjanja. Uz svu novu tehnologiju koja dolazi, radna mjesta u budućnosti zahtijevat će nove načine razmišljanja – čineći kreativno razmišljanje i ljudsku kreativnost važnim faktorom.

3. Analitičko (kritičko) razmišljanje

Uz kreativno razmišljanje, sposobnost analitičkog razmišljanja bit će još dragocjenija, posebno dok se krećemo kroz promjenjivu prirodu radnog mjesta i promjenu podjele rada između ljudi i mašina. To je zato što ljudi s vještinama kritičkog razmišljanja mogu smisliti inovativne ideje, rješavati složene probleme, te izvagati prednosti i nedostatke različitih rješenja – a sve to koristeći logiku i obrazloženje, umjesto da se oslanjaju na instinkt ili osjećaje.

3. Emocionalna inteligencija

Emocionalna inteligencija opisuje sposobnost osobe da bude svjesna, te da kontrolira i izražava vlastite osjećaje, ali i da bude svjesna osjećaja drugih. Dakle, kada se govori o nekome ko pokazuje empatiju i dobro surađuje sa drugima, opisuje se neko sa visokim koeficijentom emocionalne inteligencije. S obzirom na to da mašine ne mogu lahko kopirati sposobnost ljudi da se povežu sa drugim ljudima, logično je da će oni sa visokim koeficijentom emocionalne inteligencije biti još konkurentniji na tržištu rada.

4. Vještine međuljudske komunikacije

Povezano sa emocionalnom inteligencijom, sposobnost uspješne razmjene informacija između ljudi bit će vitalna vještina, što znači da zaposlenici moraju usavršiti svoju sposobnost efikasne komunikacije sa drugim ljudima – koristeći pravi ton glasa i govor tijela kako bi svoju poruku prenijeli jasno.

5. Aktivno učenje sa razvojnim misanoim sklopom (eng. growth mindset)

Neko ko posjeduje „growth mindset“ razumije da se njegove sposobnosti mogu razvijati i da izgradnja vještina dovodi do većih postignuća. Spremni su prihvatiti nove izazove, učiti na svojim greškama i aktivno nastoje proširiti svoje znanje. Takvi će ljudi biti traženi na tržištu rada u budućnosti jer će, zahvaljujući AI i drugim tehnologijama koje brzo napreduju, vještine zastarjevati još brže nego danas.

6. Rasuđivanje i donošenje odluka

Već znamo da su računari sposobni obrađivati informacije bolje od ljudskog mozga, ali u konačnici, ljudi su ti koji su odgovorni za donošenje poslovno-kritičnih odluka u organizaciji. Ljudi su ti koji moraju uzeti u obzir implikacije svojih odluka u smislu posla i ljudi koji u njemu rade. Stoga će vještine donošenja odluka ostati važne. Ali, nema sumnje da će se priroda ljudskog odlučivanja razvijati , gdje će se tehnologija pobrinuti za beznačajne i svakodnevne odluke, ostavljajući ljude da se usredoče na složenije odluke na višoj razini.

7. Vještine rukovođenja

Radna mjesta u budućnosti izgledat će sasvim drugačije od današnjih hijerarhijskih organizacija. Projektni timovi, udaljeni (engl.remote) timovi i fluidne organizacijske strukture vjerojatno će postati uobičajeni. Ali to neće umanjiti važnost dobrog rokovodstva. Čak i unutar projektnih timova, pojedinci će i dalje morati preuzeti vodeće uloge kako bi se bavili problemima i razvijali rješenja – tako da će zajedničke osobine rukovođenja poput inspirisanja drugih i pomaganja drugima da postanu najbolje verzije sebe i dalje ostati presudne.

8. Različitost i kulturna inteligencija

Radna mjesta postaju raznolikija i otvorenija, pa će zaposlenici morati biti sposobni poštovati, razumjeti i prilagoditi se kolegama koji imaju različite načine percepcije svijeta. To će očito poboljšati način na koji ljudi komuniciraju unutar kompanije, ali će dovesti do toga da i usluge i proizvodi kompanije postanu inkluzivniji.

9. Prihvatanje promjene

Trenutna brzina promjena je zapanjujuća, posebno kada je riječ o AI. To znači da će ljudi morati biti agilni i u mogućnosti da kultiviraju sposobnost prihvatanja promjena – pa čak i njenog proslavljanja. Zaposlenici će morati biti fleksibilni i u mogućnosti da se prilagode promjenjivim radnim mjestima, očekivanjima i potrebnim grupama vještina. I što je najvažnije, morat će gledati na promjenu kao priliku za rast, a ne kao teret.

Zaključak svega: ne trebamo se osjećati ugroženim od strane AI. Ljudski mozak je nevjerojatan. Daleko je složeniji i moćniji od bilo kojeg postojećeg AI. Umjesto da se bojimo umjetne inteligencije i automatizacije i promjena koje će to donijeti na radnim mjestima, svi bismo trebali nastojati iskoristiti svoje jedinstvene ljudske sposobnosti i kultivirati te soft skills – vještine koje će postati sve važnije za budućnost posla.

Originalan članak možete pročitati na linku.