1911. genijalac je otkrio zaboravljenu nauku kako biti 50x produktivniji bez da radimo više sati (1.dio)

Facebook Twitter LinkedIn

”Najbitniji, i uistinu zaista jedinstven, doprinos menadžmenta u 20. vijeku bio je pedesetostruki porast produktivnosti radnika u proizvodnji.”

– Peter Drucker

Peter Drucker, jedan od najpoštovanijih menadžment mislilaca u historiji, izjavio je ove riječi krajem 20. vijeka.

Značaj ove izjave se ne može dovoljno naglasiti.

Drucker ne priča samo o 50x većoj produktivnosti za najpametnije ljude. Priča o 50x većoj produktivnosti u prosjeku za cijelo društvo. To je historijski iznimno značajno. Značajno je lično. Značajno je društveno.

Historijski značaj: Nagli porast u produktivnosti radnika je historijska anomalija. Drucker kaže,”Stotinama godina nije bilo porasta u sposobnosti radnika da prerade ili premjeste dobra.”
Lični značaj: Zamislite da možete cijelu sedmicu posla odraditi za manje od sat vremena? Ili zamislite da možete raditi cijelu sedmicu, ali imati 50x bolje rezultate od svih ostalih? To bi katapultiralo vašu karijeru – vašu platu, vaš uticaj, vašu reputaciju, vaše samopouzdanje.
Društveni značaj: Dugoročno, produktivnost određuje šta društvo prihvata. Ako produktivnost opadne na dug period, dese se revolucije. Ako produktivnost poraste, sistem ostaje jer radnici uživaju veće prihode i više slobodnog vremena. Drucker vjeruje da se revolucija produktivnosti nije desila, kapitalizam bi možda pao pred komunizmom tokom Velike Depresije.

Međutim, nešto vrlo čudno se desilo u zadnjih 50 godina.

Tačno kada bi očekivali da se desi još jedan pedesetostruki porast u produktivnosti zbog pojave računara, desila se stagnacija u SAD-u…

…i u drugim razvijenim državama…

Čudnovatost ovog iznenađenja je zabilježena slijedećim citatom nobelovca iz oblasti ekonomije:

”Doba računara možete vidjeti svugdje osim u statistikama produktivnosti.”

-Nobelovac Robert Solow

Šta se dešava ovdje?

Jedan radnik sa laptopom može uraditi više od pune sobe ljudi iz 1960-ih. Međutim, to ne vidimo ni na jednom statističkom podatku o produktivnosti.

Kako to da smo napravili jedan od najznačajnijih pomaka u historiji, a ne vidimo velike, neporecive rezultate toga? Ovaj iznenađujući fenomen je poznat kao paradoks produktivnosti.

Ovaj paradoks naveo je Druckera da postavi izazov našoj generaciji…

”Najznačajniji doprinos koji menadžment treba da napravi u 21. vijeku je sličan, da poveća produktivnost intelektualnog rada i intelektualnih radnika.”

– Peter Drucker

Kada sam prvi put pročitao ove riječi 2018., bio sam šokiran i inspirisan. Odlučio sam da malo dublje zaronim…

Milioni članaka o površnim trikovima za produktivnost… ali skoro nijedan o 50x većoj produktivnosti

Moje prvo iznenađenje bilo je ovo:

Postoji stotine miliona stranica na Internetu koje spominju produktivnost. U stvari, postoji cijela industrija članaka, knjiga, i videa o produktivnosti od strane gurua za produktivnost.
Međutim, većina ljudi koje interesuje produktivnost (uključujući i mene) nikad nisu čuli za najvažniji pomak u historiji produktivnosti niti za osobu iza njega.

To je kao kolektivno učenje filozofije (naučne metode) ili otkrivanje tehnologije (parna mašina) koja mijenja sve, i potom brisanje iz historijskih knjiga i posljedično zaboravljanje istih.

Tako da, navukao sam se. Htio sam razumjeti zašto se 50x pomak uopšte desio i kako ga replicirati sa intelektualnim radom umjesto sa samo ručnim radom. Na kraju krajeva, ko ne želi biti 50x produktivniji?

Dodatno, možemo vidjeti posljedice nedavne stagnacije produktivnosti u mnogim oblastima politike i kulture – od društvenih rascjepa između klasa do ključnih problema na izborima. Kada pita ne raste, ljudi se žestoko bore da ugrabe što je ostalo i da sruše postojeće institucije. Tako da, povećanje produktivnosti je također bitan društveni problem.

Naivno, mislio sam da ću brzo naći odgovor i napisati članak o tome. Ali, kako sam dublje uranjao u literaturu o produktivnosti intelektualnog rada, shvatio sam da je ta tema još uvijek neriješena.

Zbog toga, radije nego da nešto zbrzam, krenuo sam na višegodišnje istraživačko putovanje kroz desetine akademskih članaka i knjiga. Neki od mojih omiljenih su:

Knowledge Work Factory, William Heitman
America's Assembly Line, David Nye
Principles of Scientific Management, Frederick Winslow Taylor
Competetive Advantage, Michael Porter
The Effective Executive, Peter Drucker
The Rise of The Knowledge Society, Peter Drucker
The One Best Way, Robert Kanigel
My Life And Work, Henry Ford
Knowledge Worker Productivity, Peter Drucker

Do kraja, našao sam iznenađujuće jednostavan četverostepeni okvir (podržan sa preko 100 godina dokaza) koji se može primijeniti na intelektualni rad. Ali, prije nego što razumijemo okvir, ključno je da prvo razumijemo fascinantnu osobu iza njega, zajedno sa procesom kojim ga je otkrio…

Zaboravljeni mislilac, koji je počeo kao radnik u radionici, pokrenuo je revoluciju produktivnosti

Ako ste čitali Druckera, onda nema zabune o temeljnom uzroku revolucije produktivnosti. Sve se vraća na jednu osobu – Frederick Winslow Taylor

”U deceniji nakon što je Frederick Winslow Taylor proučavao produktivnost, ona je kod ručnih radnika doživjela rast bez presedana… Na ovom ostvarenju počivaju svih ekonomski i društveni dobici 20. vijeka.”

– Peter Drucker

Drucker ne samo da smatra Taylora kreatorom nauke o menadžmentu, vidi ga kao jednog od tri najvažnija ”tvorca modernog svijeta.” Zapravo, pripisuje mu skoro sve bitne menadžmentske inovacije u prethodnom vijeku (industrijsko inženjerstvo, obogaćivanje rada, rotacija poslova, montažna traka, menadžment totalne kvalitete, krug kvalitete, kontinuirano poboljšanje, i lean proizvodnju).

Drucker nije usamljen u svojoj procjeni. U 1977., Taylor je od strane historičara ekonomije i biznisa rangiran kao #1 najveći prinosnik menadžmentskoj misli i praksi ikad, ostavljajući iza sebe imena kao John Rockfeller, Andrew Carnegie, Alfred Sloan, Thomas Edison, i Henry Ford. Slično, kada je Academy of Management, akademska asocijacija za menadžmentsku disciplinu, imala isti zadatak, Taylor je opet bio na vrhu liste. Da se njegovo vođstvo stavi u perspektivu, Taylor je imao 31 glas za prvo mjesto. Sljedeća osoba ispod njega imala je 3.

Dodatno, Taylor je bio poznata ličnost u svoje vrijeme. Sudeći prema njegovom biografu:

”Na vrhuncu slave u ranom dvadesetom vijeku, Taylor je držao predavanja širom države i bio poznat kao Edison ili Ford.”

– Robert Kanigel

Da bi razumjeli zašto je Taylor bio široko poznat i poštovan, moramo zaviriti u njegov život, koji je dovoljno ekscentričan da bude Hollywood-ski scenarij…

Taylor je rođen 1856. i odrastao kao aristokrata. Njegov otac je bio advokat sa Princetona, a Taylor je išao na Phillips Exceter Academy – jednu od najboljih privatnih škola u državi. Također je bio neko ko cilja visoko. Do kraja srednje škole, prihvaćen je na Harvard i ima planove da postane advokat kao i njegov otac.

Međutim, učeći po 4-5 sati svaku noć kako bi održavao tempo sa ogromnim pritiskom okoline, počeo je dobivati glavobolje koje su postajale sve jače i jače. Ne znajući šta je razlog tome i bojeći se da će postati samo gore, Taylor se ispisao iz škole, odlučio da ne ide na Harvard, i izabrao profesiju koja će biti manje naporna po njegove oči.

Tayloru je kasnije dijagnosticiran astigmatizam. Stanje koje je danas lako za dijagnosticirati i liječiti. Naprezanje zbog fokusiranja na riječi je bilo uzrok glavobolja. Iako su korektivne leće stigle u Ameriku 1862., ovo stanje i rješenje istog nisu bili naširoko poznati do 1874. kada se Taylor ispisao. Tako da je, čudnom igrom sudbine, Taylor otišao u radionicu kao šegrt mašinista, umjesto na Harvard da postane advokat.

Kao mašinista, primijetio je da radnici ne rade ni približno vrijedno koliko mogu – često radeći najsporijim tempom kojim su mogli bez da budu kažnjeni. Sa 25 godina, kada je postao nadzornik u čeličani, počeo je eksperimentisati sa načinima za poboljšanje produktivnosti radnika.

Odatle je uhvatio svoj korak. Tokom narednih nekoliko godina, njegove odgovornosti su rasle od nadzornika, do majstora mehaničara, do glavnog tehničara za dokumentaciju, do glavnog inženjera. Njegove ambicije nisu bile male:

”Glava mi je bila puna sjajnih i velikih projekata koji će pojednostaviti procese, dizajnirati novu mašineriju, revolucionizirati metode cijelog postrojenja.”

Tokom ovih godina, Taylor je zamislio i testirao komponente koje će kasnije postati njegova nauka o menadžmentu. Dalje, vrlo rano se obogatio kroz svoje metaloprerađivačke izume – u konačnici je imao preko 40 patenta. Sa 37 godina, Taylor je odlučio da pomogne drugim kompanijama da implementiraju ono što je on naučio. Također je postao jedan od prvih menadžment konsultanata ikad.

Kasnije u svojoj karijeri, Taylor se posvetio evangeliziranju principa naučnog menadžmenta. Godine 1911., sa 55 godina, objavio je svoj magnum opus – Principles of Scientific Management i krenuo na govorničku turneju.

Možemo vidjeti dokaze Taylor-ovog žara za svojom filozofijom u pismu poslanom njegovom zetu…

”Van biznisa sam, tj. biznisa zarađivanja, oko devet godina, i tokom ovog perioda posvetio sam svo svoje slobodno vrijeme promovisanju modernog naučnog menadžmenta. Mislim da u ovome mogu postići mnogo više nego na bilo koji drugi način, jer je ovo praktično moje životno dijelo; i također mislim da je moja dužnost da posvetim vrijeme i novac ovom pozivu, iz razloga što nema niko drugi u državi ko može postići ono što ja mogu u ovoj oblasti.”

Taylor nije vidio principe naučnog menadžmenta primjenjivim samo na fabrike sa ručnim radom. On, lično, je napisao da se principi naučnog menadžmenta ”mogu primijeniti sa jednakom silom na sve društvene aktivnosti: na menadžment naših domova; naših farmi; na menadžment biznisa naših obrtnika, velikih i malih, naših crkvi, filantropskih institucija, naših univerziteta, i ogranaka naše vlade.”

Prema njegovom biografičaru, mnogi iz drugih oblasti su se slagali sa Taylor-om. ”Vratimo se u 1910. i pogledajmo prve eksplozije interesa za naučni menadžment i vidjeti ćemo kako oblast za oblasti prihvataju njegovu poruku” uključujući kancelarije, bolnice,biblioteke, zatvore i škole.

Zapravo, čak je primijenio svoje principe da postane teniser i golfer svjetske klase (osvojio je državno prvenstvo za parove 1881.). Dosljedno, principi naučnog menadžmenta su mu pomogli da stvori neortodoksna ali ekstremno efektivna kretanja i alate. Patentirao je sve od novog teniskog reketa i dizajna za golf palice do tehnika održavanja terena i dizajna teniskih mrežica.

I tako smo dobili fundamentalnu teoriju za revoluciju 50x produktivnosti od ambicioznog čovjeka koji je igrom sudbine živio dva kontradiktorna života. Jedan život je proveo radeći 10-11 sati dnevno u radionici. Drugi je proveo igrajući tenis i golf u country klubovima dok je također ”učio fiziku i matematiku kod kuće, pjevao u horovima,” između ostalih aktivnosti. Da je Taylor-ov astigmatizam izliječen, vjerovatno bi postao uspješan advokat nepoznat analima historije.

Podučen o kritičnoj ulozi koju je Taylor odigrao u revoluciji produktivnosti, bio sam spreman da zaronim duboko u fundamentalne principe koji su uzrokovali revoluciju 50x produktivnosti u ručnom radu…

Ono što je izazvalo 50x revoluciju ručnog radnika je iznenađujuće

Temeljna teza Taylor-ove Principles of Scientific Management svodi se na primjenu naučne metode na produktivnost koristeći proces od 4 koraka:

Koristeći ovaj sistem, Taylor je postigao zapanjujuće rezultate za zadatke za koje bi pomislili da ih je nemoguće poboljšati.

Uzmite za primjer nešto jednostavno, kao rad s lopatom. Budući da postoji oko 7000 godina, pomislili bi da je optimalan pristup pronađen davno. Zanimljivo, to nije bio slučaj. Godine 1898., Taylor-a je unajmila kompanija Bethlehem Steel da njihovih 600 radnika sa lopatom učini produktivnijim. Tako da, otisnuo se da stvori nauku o radu s lopatom.

Prvo, Taylor je preispitao osnovne pretpostavke:

Za prvoklasnog radnika postoji određeni kapacitet lopate za koji će on uraditi najviše posla u danu. Koji je to kapacitet? Hoće li prvoklasni radnik uraditi više posla po danu sa lopatom kapaciteta 5, 10, 15, 20, 25, 30 ili 40 lbs?

Potom, odgovorio je na ova pitanja pomoću studija kretanja i vremena kombinovanih sa eksperimentima o:

Vrstama lopata (odlučili su se za 8-10)
Tehnikama rada s lopatom (testiranje raznih distanci, težina i visina)
Sistemima menadžmenta (obučavanje zaposlenika o naučnoj metodi tako da mogu izvoditi ove eksperimente. Standardizacija pobjedničkih eksperimenata u kompanijske procese i kulturu. Pružanje bonusa pojedincima umjesto postojanja zajedničke grupne plate.)

Nakon mnogo eksperimentisanja, otkrio je da je optimalan kapacitet lopate 21 lbs, što je dovelo do reklama poput ove…

Šta je bio krajnji rezultat ovih eksperimenata s lopatama?

Rezultat po pojedincu se udvostručio. Kao rezultat, zaposlenici su u prosjeku zarađivali 35% više dok je kompanija plaćala znatno manje.

Sve ovo iz pretvaranja jednostavnog čina rada s lopatom u nauku.

Taylor daje i druge fascinantne studije slučaja u svojoj knjizi. Jedan izvrstan primjer je polaganje cigle. Iako taj zanat postoji 6000 godina i nije bilo skoro nikakve inovacije stotinama godina, dva Taylor-ova učenika, Frank i Lillian Gilbreth, su uspjeli poboljšati efikasnost 3 puta. Koristeći principe naučnog menadžmenta, oni su…

Ispitali kretanje pri polaganju cigla dio po dio.
Smanjili broj pokreta sa 18 na 5.
Napravili posebne alate. Na primjer, napravili su prost uređaj koji je držao cigle na visini zida tako da se nije moralo stalno saginjati po njih.
Naučili ljude kako da istovremeno koriste ruke radije nego sekventno.

Henry Ford je također koristio principe naučnog menadžmenta. Na primjer, jedna od Ford-ovih najpoznatijih menadžment inovacija je proizašla iz razumijevanja kako radnici provode vrijeme i da je više od polovine radnikovog vremena potrošeno na hodanje od materijala do alata. Ford je doveo posao do radnika radije nego da oni hodaju do posla. Ova inovacija je nazvana montažna traka, i povećanje produktivnosti je dozvolilo Ford-u da drastično poveća radničke plate.

Jedan od mojih omiljenih primjera optimizacije iz Ford-ove autobiografije je step-by-step pregled toga kako je montažu od 20 minuta pretvorio u posao od 5 minuta (poboljšanje 4x):

Čitajući o drastičnim poboljšanjima u radu s lopatom, polaganju cigle, i montaži, um mi je bio zapanjen. Nisam razumio kako oblasti koje postoje hiljadama godina mogu biti poboljšana tako lako i tako drastično – ne kroz kompleksne teorije nego kroz jednostavan proces koji svako može replicirati. Taylor-ova knjiga je pojasnila ove čudnovatosti…

Kako oblast evoluira, razvijaju se najbolje prakse. Najbolje prakse se prenose sa generacije na generaciju.
Ove prakse se ne preispituju. ”Praktično ni u jednom trenutku nisu bile kodificirane niti sistematski analizirane i opisane,” objašnjava Taylor.
Postoji mnogo razlika među praksama. Taylor dodaje, ”Umjesto da postoji jedan način koji će se generalno smatrati standardom, u dnevnoj upotrebi postoji 50 ili 100 različitih načina obavljanja istog elementa posla.”
Raznolikost u praksama je daleko od optimalnog stanja. Pomislili bi da bi se u profesiji koja postoji decenijama, čak i vijekovima, pronašao optimalan proces i proslijedio narednim generacijama. Međutim, Taylor-ov rad je pokazao da se to ne dešava. Čak i najosnovniji drevni poslovi, kao rad s lopatom ili polaganje cigle, se mogu raditi mnogo efikasnije.

Zaključak:

Oblasti evoluiraju do tačke ”dovoljno dobro”, ali ne ”optimalno”
Pristup ”dovoljno dobro” je značajno manje efikasan od optimalnog pristupa
Ova ogromna poboljšanja se mogu postići kroz iznenađujuće jednostavan proces naučnog menadžmenta.

Više u nastavku..

Članak ”In 1911, an influential expert revealed a forgotten science of how to be 50x more productive without working more hours”, autora Michael Simmons-a, preveden je sa portala Medium.

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

1911. genijalac je otkrio zaboravljenu nauku kako biti 50x produktivniji bez da radimo više sati (1.dio)

Related Posts

Sretni Lean: Stavljanje ljudi u centar naše transformacije

Povezivanje strategije i izvršenja: Kako svakodnevni menadžment i hoshin kanri djeluju zajedno

Lean komercijalna kuhinja

Samopromocija: budite prepoznatljivi i cijenjeni

3 sjajna načina da se povežete s kupcima u svijetu nakon Covida

Divlji, prelijepi svijet proizvodne ergonomije

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

1911. genijalac je otkrio zaboravljenu nauku kako biti 50x produktivniji bez da radimo više sati (1.dio)

Milioni članaka o površnim trikovima za produktivnost… ali skoro nijedan o 50x većoj produktivnosti

Zaboravljeni mislilac, koji je počeo kao radnik u radionici, pokrenuo je revoluciju produktivnosti

Ono što je izazvalo 50x revoluciju ručnog radnika je iznenađujuće

Autor

Related Posts

Sretni Lean: Stavljanje ljudi u centar naše transformacije

Povezivanje strategije i izvršenja: Kako svakodnevni menadžment i hoshin kanri djeluju zajedno

Lean komercijalna kuhinja

Samopromocija: budite prepoznatljivi i cijenjeni

3 sjajna načina da se povežete s kupcima u svijetu nakon Covida

Divlji, prelijepi svijet proizvodne ergonomije

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba