Design thinking kao pristup za rješavanje zahtjevnih problema i razvoju inovativnih ideja širi se u organizacijama širom svijeta. O čemu se radi, kako funkcioniše i koje su potencijalne prednosti primjene design thinking-a? Predstavljanje VISENSE-a, start-up-a za praćenje industrijskih grešaka koji je nastao primjenom design thinking-a u inovacijskom projektu sa BMW Grupom može vam pomoći da shvatite kako možete iskoristiti metodologiju za svoju kompaniju.
Desing thinking – Izrada prototipova rješenja usmjerenih na korisnika
Duboko ukorijenjeni u silikonskoj dolini, Tim Brown, izvršni direktor IDEO-a, i profesor Larry Leifer, direktor Centra za istraživanje dizajna na Univerzitetu Stanford, osmislili su razvoj metodologije rješavanja problema koja može pomoći firmama da razviju revolucionarne inovacije. Ovo se postiže razvijanjem dubokog razumijevanja domena problema koji služi kao temelj za razvoj rješenja usmjerenog na korisnika iterativnim prototipom. Ali o čemu se zapravo radi?
Design thinking se može shvatiti kao skup alata, procesa i načina razmišljanja (1). Inspirisani metodama dizajnera, zahtjevni problemi se rješavaju kroz iterativni i vizuelni način rada. U početku, interdisciplinarni timovi imaju za cilj da prodube svoje razumijevanje problema intervjuiranjem važnih dioničara i korisnika. Nakon što su identifikovale njihove potrebe kroz različite tehnike sinteze, prototipovi niske rezolucije se brzo grade i testiraju sa korisnicima. Na ovom putu, timovi prodiru ispod površine problema i mogu konvergirati prema prototipovima koji odgovaraju potrebama korisnika, održivi su za firme i izvodljivi za izvršenje.
Što se tiče rezultata, firme ne samo da mogu očekivati inovativna rješenja, već dokazi također sugeriraju da firme postižu blizinu potrošača (2) i da projekti brže daju opipljive rezultate.
Design thinking u proizvodnji – VISENSE
Vrijednost design thinking-a ilustruje studija slučaja VISENSE, start-up kompanije za praćenje industrijskih grešaka koja je nastala iz zajedničkog projekta inovacija između poslovnih inovacija i diplomiranih inženjera IT sistema sa Hasso Plattner Instituta (HPI) i Univerziteta St. Gallen (HSG) u saradnji sa BMW Group.
Istraživanje problema
Predmet projekta odnosio se na izazov koji je BMW Grupa ponudila oko procesa planiranja proizvodnje. Početni zadatak je bio da se uspostavi radni model vođen podacima. Iskoristili su tehnike design thinking-a kako bi temeljno razumjeli problem koji je u pitanju, koji u svojoj srži leži u procesima oko identificiranja i rješavanja grešaka mašina. Mnogi proizvođači danas još uvijek imaju ručne pristupe prepoznavanju grešaka i dijeljenja informacija širom mreže postrojenja. To ne samo da dovodi do visokih troškova i gubitka znanja, već i do niže kvalitete proizvodnje i dostupnosti mašina. Ovaj zastoj mašine je ogroman i skup problem za industrijske proizvođače, uzrokujući prosječne gubitke od 22.000 USD po minuti (3).
Pronalaženje rješenja za stvarne industrijske probleme
Kao i u svakom Design Thinking projektu, svjesno je sastavljen raznolik projektni tim. U ovom konkretnom projektu fokus je bio na odabiru kandidata koji će spojiti IT i poslovnu ekspertizu. Kroz devet mjeseci projektni tim je zatim prošao kroz različite faze procesa dizajna (pogledajte ilustraciju 1). Tokom prve tri faze design thinking-a – istraživanje prostora dizajna, kritična funkcija i Dark Horse – projektni tim je sistematski posmatrao problemski prostor i razmio svoja saznanja tokom tri mjeseca. To je učinjeno primjenom različitih metodologija posmatranja kao što su intervjui, praćenje uključenih saradnika i benčmarking drugih industrija, kao i kreiranje persona, putovanja kupaca, mapa uma i korištenje metode 6-3-5. Da bismo to stavili u perspektivu, obavljeno je preko 60 intervjua i posmatrano 15 različitih kompanija. Na osnovu ovih nalaza, razvijeni su inkrementalni prototipovi, kontinuirano testirani, a rezultirajući uvidi se ponavljaju. Ukupno je razvijeno više od 30 prototipova. Većina njih izašla je iz faze Dark Horse. U ovoj fazi radi se o svjesno odvažnim, drugačijim i „ludim“ idejama. Zato su brzi i česti neuspjesi i učenje iz toga bili odlučujući faktor.
Sljedećih šest mjeseci bilo je sve o konvergiranju znanja. U narednim fazama – Funky, Functional, X-is finished i Final – rezultati su sukcesivno kombinovani, sumirani i djelimično napušteni kako bi se konačno razvio jedan konačni prototip.
Rezultat ovog devetomjesečnog putovanja design thinking-om je VISENSE, rješenje vođeno podacima koje revolucionira otkrivanje i analizu kvarova u okruženjima masovne proizvodnje. VISENSE vizualizira incidente s greškom u proizvodnji putem video podataka i obogaćuje podatke putem senzorskih informacija i analize podataka vođene umjetnom inteligencijom. Ovo omogućava stručnjacima za mašine da prate performanse mašine i analiziraju osnovne uzroke greške u bilo kom trenutku. Nadalje, ove informacije se zatim mogu lako podijeliti na VISENSE kontrolnoj tabli s različitim dionicima i unutar cijele mreže BMW Group.
Ovo ne samo da značajno smanjuje potrebu za stručnjacima za mašine da putuju na udaljene lokacije unutar mreže postrojenja, već mijenja cjelokupne operativne procese u pogledu rukovanja greškama mašine. Sistematska analiza zasnovana na podacima i kategorizacija grešaka omogućavaju stručnjacima za mašine da spreče ponovljene incidente u budućnosti i značajno ubrzavaju podizanje i primopredaju novih mašina. Kao rezultat, kvalitet proizvodnje je poboljšan uz povećanje efikasnosti. Brzo i nenametljivo podešavanje hardvera omogućava VISENSE da se primjeni na širok spektar tipova mašina u različitim industrijama. Prema BMW Grupi, VISENSE ima potencijal da smanji vrijeme potrebno za analizu grešaka mašine za 50%. Ovo daje veliki doprinos povećanju dostupnosti mašine i posljedično smanjenju zastoja mašine.
Ilustracija 1: Putovanje design thinking-om kroz devet mjeseci
Prednosti i lekcije primjene design thinking-a
Zahvaljujući izuzetno pozitivnim povratnim informacijama, projekat je nastavljen i osnovan je start-up. Trenutno je rješenje u procesu daljeg razvoja i implementacije unutar mreže BMW Group. Ovaj vrhunski primjer pokazuje veliki potencijal metode design thinking-a za rješavanje stvarnih problema. Ključna saznanja iz ovog putovanja design thinking-a bila su da vam dizajn razmišljanje, u industrijskom proizvodnom okruženju, omogućava da razmišljate izvan uobičajenih procesa kako biste kreirali nove inovativne ideje. Ovo je uzrokovano strukturiranim okvirom i metodom razmišljanja o dizajnu, koji dozvoljavaju i ohrabruju namjernu suradnju između odjela, kreativnost, pristupe pokušaja i pogreške, a prije svega učenje iz ponovljenih, čestih neuspjeha. Pri tome, cilj design thinking-a nije razvijanje teoretskih konstrukcija, već izgradnja opipljivih prototipova kako bi se iterativno testirali i poboljšali u stvarnom okruženju.
Studija slučaja VISENSE-a pokazuje da intenzivan iterativni pristup omogućava da se izgradi duboko znanje o domenu i razumijevanje problema u vremenskom okviru koji bi bilo teško postići konvencionalnim metodama. Primjena design thinking-a na složene probleme može se zato pokazati kao vrijedna nova strategija za industrijske proizvodne kompanije u budućnosti.
Članak „The value of Design Thinking in solving complex problems for industrial manufacturing“ autora Dr. Falk Uebernickel-a i Thomas Haskamp-a preveden je sa portala The Future Factory.
