Šta je karbonska taksa i zašto se uvodi?

Desetog novembra, 2020. godine u okviru inicijative Berlinskog procesa, u Sofiji je potpisana deklaracija o zelenom planu za Zapadni Balkan.

Zemlje Zapadnog Balkana su se potpisivanjem Sofijske deklaracije, između ostalog, obavezale da će u cilju podrške dekarbonizaciji u regiji Zapadnog Balkana raditi na uvođenju mehanizama oporezivanja emisija ugljendioksida (CO₂) i na usaglašavanju sa evropskim sistemom trgovanja emisijama (EU Emission Trading System – EU ETS).

Evropska komisija je u julu 2021. godine, u sklopu zakonskog okvira za dostizanje ciljeva dekarbonizacije Evropske unije (EU) od 55% do 2030. godine, predložila uvođenje zaštitnog mehanizma za uvoz energetski intenzivnih proizvoda iz zemalja koje nemaju uveden sistem oporezivanja CO₂ tzv. prekograničnu taksu na CO₂ (Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM). CBAM se odnosi i na uvoz električne energije. Planirano je da implementacija naplate prekogranične takse na CO2 počne od 1. januara 2026.godine.

Energetska tranzicija predstavlja važan aspekt budućeg održivog razvoja. Energetska tranzicija na nultu stopu emisije CO₂, koja treba da se realizuje u narednih 30 godina, je radikalna tehnička promjena bez presedana. To je, također, proces koji se mora provesti globalno ukoliko želimo ograničiti globalno zagrijavanje i ublažiti negativne posljedice klimatskih promjena.

Suštinu energetske tranzicije čini dekarbonizacija odnosno odustajanje od upotrebe fosilnih goriva (ugalj, nafta, prirodni gas) i prelazak na obnovljive izvore energije.

Energetika i industrija su relativno najveći emiter CO₂ pa je tehnički najjednostavniji put dekarbonizacije smanjenje emisija CO₂ u ovim sektorima. Oporezivanje emisija CO₂ se pokazao kao najefikasniji put. Mehanizam „ograniči i trguj“ (engl. cap-and-trade), poznatiji kao trgovanja certifikatima za emisije stakleničkih plinova (ETS) koji predstavlja oporezivanje emisija CO₂, jer ih plaća direktno emiter stakleničkih plinova se pokazao uspješnim.

Trgovanje emisijama stakleničkih plinova u EU uvadena je 2005. Trenutno se realizira četvrta faza EU ETS u periodu 2021-2030. Plan je da se ukupne dozvoljene emisije svake godine smanjuju 2,2 %/god.  Operatori instalacija su obavezni da prate i izvještavaju o emisijama.

Prekogranična taksa na emisije stakleničkih plinova je uvedena jer je postojala opasnost da se neke energetski intenzivne industrije dislociraju izvan EU što je postalo poznato kao „curenja ugljika“ (engl. carbon leakage).

S obzirom na to da Bosna i Hercegovina nema uveden sistem oporezivanja CO₂, koji je kompatibilan sa EU ETS sistemom, očito je da će srednjoročno robe koje podležu CBAM-u biti dodatno oporezovane pri izvozu, što može ozbiljno da ugrozi njihovu konkurentnost na EU tržištu.

U takvoj situaciji privredi Bosne i Hercegovine ostaje da u naredne dvije ipo godine, do perioda implementacije CBAM-a, utvrdi emisije CO₂ sadržane u svojim proizvodima i na osnovu toga i procjene očekivane visine CBAM takse, sagleda svoju buduću konkurentsku poziciju u izvozu u EU.

Ukoliko se pokaže da će konkurentska pozicija biti loša, potrebno je ili naći nova tržišta izvan EU ili, što je realnije, pristupiti reviziji svojih proizvodnih procesa sa stanovišta mogućnosti smanjenja direktnih emisija CO₂ kroz povećanje energetske efikasnosti ili kroz supstituciju energenata koji se koriste. Energetska efikasnost se može povećati, dok u ovako kratkom periodu zamjena energenata u nekoj većoj mjeri jednostavno nije moguća.

Ostaje pitanje šta i koliko može učiniti Elektroprivreda Bosne i Hercegovine. Poznato je da se blizu 70% električne energije dobija iz termoelektrana, znači iz izvora sa značajnom emisijom stakleničkih plinova, neke bitne promjene do početka 2026. nije realno očekivati, zapravo izgledno je da će termoelektrane biti u funkciji do 2050. Niko sa sigurnošću ne može reći da li će i do tada biti moguće proizvoditi dovoljne količine električne energije iz obnovljivih izvora.

Jedna stavka iz spomenute deklaracije bi mogla posebno biti zanimljiva, a to je da će potpisnici uvažiti društveno-ekonomski utjecaj dekarbonizacije na svaku pojedinačnu ekonomiju s ciljem pravedne tranzicije.