U nedavnom razgovoru sa Ezrom Klein iz Vox-a, novinar i pisac Ta-Nehisi Coates tvrdio je da ozbiljni mislioci i pisci treba da prestanu koristiti Twitter.
To nije bila kritika na granicu od 140 znakova, pa čak ni kvalitet diskursa društvenih mreža u doba lažnih vijesti.
Bio je to poziv da se utiša buka.
Za Coatesa, generiranje dobrih ideja i kvalitetnih radnih proizvoda zahtijeva nešto iznimno rijetko u modernom životu: tišinu.
On je u dobrom društvu. Autorka JK Rowling, biograf Walter Isaacson i psihijatar Carl Jung su svi imali disciplinirane prakse upravljanja protokom informacija i korištenja perioda duboke tišine. Ray Dalio, Bill George, guverner Kalifornije Jerry Brown i kongresmen Ohaja Tim Ryan također su opisali strukturirane periode tišine kao važne faktore njihovog uspjeha.
Nedavne studije pokazuju da odvajanjem vremena za tišinu obnavlja nervni sistem, pomaže u održavanju energije i uslovljava naše umove da budu prilagodljiviji i osjetljiviji na složena okruženja u kojima mnogi od nas sada žive i rade. Imke Kirste iz medicinske škole Duke nedavno je otkrila da je tišina povezana s razvojem novih ćelija u hipokampusu, ključnoj regiji mozga koja je povezana s učenjem i pamćenjem. Doktor Luciano Bernardi otkrio je da se dvominutna tišina umetnuta između muzičkih djela pokazala da više stabilizira kardiovaskularni i respiratorni sistem nego čak i muzika koja je kategorisana kao “opuštajuća”. A studija iz 2013. u Journal of Environmental Psychology, zasnovana na anketi od 43.000 radnika, zaključila je da su problemi nastali zbog buke i drugih ometanja povezanih s radom u otvorenim kancelarijama premašili navodne, ali još uvijek nedokazane, dobiti poput povećanja morala i povećanja produktivnosti od neplaniranih interakcija.
Ali njegovanje tišine nije samo odmor od kancelarijskog brbljanja ili tvitova. Prava trajna tišina, olakšava jasno i kreativno razmišljanje, utišava unutrašnju i vanjsku buku.
Ova vrsta tišine se odnosi na odmaranje mentalnih refleksa koji uobičajeno štite našu reputaciju ili promovišu naš pogled na svijet. Radi se o privremenom odmoru od jedne od najosnovnijih životnih obaveza: razmišljanja o tome šta ćemo reći.
Njegovanje tišine, kao što Hal Gregersen piše u nedavnom članku na HBR-u, „povećava vaše šanse da naiđete na nove ideje i informacije i da uočite slabe signale.” Kada smo stalno fiksirani na verbalnu agendu – šta sljedeće reći, šta sljedeće napisati, šta sljedeće tvitovati – teško je napraviti mjesta za zaista različite perspektive ili radikalno nove ideje. Teško je sebe dovesti do dubljeg slušanja i pažnje. I upravo u tim dubljim periodima pažnje pronalaze se zaista nove ideje.
Čak i iznimno zauzeti ljudi mogu kultivirati periode dugotrajne tišine. Evo četiri praktične ideje:
1. Dogovorite sastanke od pet minuta sa tišinom.
Ako ste u mogućnosti da zatvorite vrata kancelarije, povučete se na klupu u parku ili pronađete neko drugo tiho skrovište, moguće je resetirati se uključivanjem u praksu meditacije ili reflekcije.
2. Provedite tiho popodne u prirodi.
Ne morate biti zaluđenik u planinarenje da biste ostavili telefon i otišli na jednostavnu dvo- ili trosatnu šetnju u prirodi. Prema našem vlastitom iskustvu i iskustvu mnogih naših klijenata, odlazak u prirodu može biti najbolja opcija za poboljšanje sposobnosti kreativnog razmišljanja. Henry David Thoreau je s razlogom otišao u šumu.
3. Odmorite od društvenih mreža.
Isključite svoju e-poštu na nekoliko sati ili čak cijeli dan ili pokušajte “postiti” od vijesti i zabave. Iako uokolo još uvijek može biti puno buke – porodice, razgovora, gradskih zvukova – možete uživati u stvarnim prednostima odmarajući dijelove svog uma koji su povezani s beskrajnim radnim obavezama i praćenjem društvenih mreža ili trenutnih događaja.
4. Usudite se i pokušajte s meditacijskim povlačenjem
Čak i kratko povlačenje je vjerovatno najjednostavniji način da se okrenete dubljem razmišljanju i probudite intuiciju. Novinar Andrew Sullivan je nedavno opisao svoje iskustvo na tihom povlačenju kao “vrhunski detoks”. Kako je rekao: „Disanje mi se usporilo. Mozak mi se smirio… Bilo je to kao da se moj mozak udaljavao od apstraktnog i udaljenog prema opipljivom i bliskom.”
Svijet je sve glasniji. Ali tišina je i dalje dostupna – potrebna je samo posvećenost i kreativnost da bi se ona njegovala.
Članak “The Busier You Are, the More You Need Quiet Time” autora Justin Talbot Zorn-a i Leigh Marz-a preveden je sa portala Harvard Business Rewiev.
