Lekcije tokom historije su nas naučile da uzrok premašuje posljedice, a da akcije stvaraju rezultate. Plato je objasnio principe uzročnosti, rekao je: „Sve što se stvori ili se promijeni ima neki svoj uzrok; jer ništa se ne može desiti bez nekog raloga.“ U Codex Atlanticus Leonardo da Vinci je napisao: „Bez uzroka nema ni posljedica; ako dobro razumijete uzrok, iskustvo vam nije ni potrebno.“
To najbolje opisuje Isaac Newton-ov treći zakon, koji smo svi učili u školi: „Sila akcije jednaka je sili reakcije.“
Ako je poznato koliko je uzrok bitan i da on uvijek prethodi posljedicama, zašto se lideri u svom poslu toliko fokusiraju na analizu brojeva tj. na posljedice umjesto na uzroke? Navodim primjer svog nedavnog razgovora sa izvršnim direktorom narodne banke koji je bio fokusiran je na krajnju viziju kompanije. Priču je počeo rekavši da su njegov tim i on mnogo uložili u ispunjenje te vizije, a vizija je bila osigurati povrat prinosa na kapital i povrat imovine, i na kraju ostvariti i rast prihoda, što je savršen pimjer fokusiranja na učinak, a ne na uzrok.
Autori Alexander Van Caeneghem i Jean-Marie Bequevort u svom časopisu CFO u članku „Kako opsesija metrikama ubija vašu kompaniju“ su napisali: „Potraga za finansijskim učinkom i pritisak dobijen iz potrebe za za mjerenjem može dovesti do opadanja organizacijske kulture, sužavanja fokusa liderstva, smanjenja unutrašnje motivacije i podržavanja neetičnog ponašanja.“
Sa sličnom temom, Michael Harris i Bill Taylor u Harvard Business Review članku „Ne dopustite da metrika uništi vaš biznis“ su napisali: „Kompanija jednostavno može izgubiti uvid u svoju strategiju ukoliko se striktno fokusira na metriku koju želi postići.“
Logika nam govori da se trebamo baviti uzrocima, a posljedice samo mjeriti. Često ne posmatramo stvari na pravi način: sve aktivnosti koje se odvijaju ranije ustvari daju brojeve takve kakvi jesu. Liderstvo na osnovu uzroka je pristup koji kaže: „Koristite rezultate kako bi razumjeli aktivnosti, efikasnost i efektnost u kontekstu vizije i strategije organizacije.“ Kada se rezultati ne slažu sa očekivanjima, korijen uzroka je ugrađen u jedan (ili više) od ovih elemenata: izbor urađenih aktivnosti, efikasnost i efektivnost performansi. Analiza rezultata na temelju uzroka tjera lidere na intervencije poput treniranja, upućivanja, upravljanja ili poduzimanja direktnih akcija kako bi promjenili trajektoriju ishoda.
Postoje tri paradoksa koje treba imati u vidu kada se odlučite za liderstvo na osnovu uzroka.
Uzročno – posljedična komunikacija
Analize bazirane na uzrocima zahtijevaju razumijevanje svih uključenih aktivnosti koje su dovele do rezultata. Česta međusobna komunikacija menadžera o rezultatima, bazirana na rezultatima koji nisu kao očekivani, može započeti sa: „Prihod je 5% ispod očekivanog, moramo napraviti plan kako bi to povećali.“
A razgovor baziran na uzrocima ipak ide ka korijenu: „Koje su bile prodajne aktivnosti prošli mjesec koje su stvorile ovakve rezultate? Na koje smo se kupce fokusirali? Na koji način smo pristupali kupcima? Kakve su bile rekacije na ono što smo nudili? Šta blokira naše nove aktivnosti za napredovanje?“
Prikaz poboljšanja u odnosu na stvarno poboljšanje
Menadžeri često prave neke trenutne korake da bi im „rezultati na papiru“ izgledali bolje što ustvari jesu, što je pogrešno. Na primjer; menadžer može prolongirati put ili troškove posljednje sedmice kvartala kako bi stvorio izgled manjih operativnih troškova i bolju krajnju liniju. Rezultati će bolje izgledati, ali temeljni uzrok koji stvara neželjene rezultate nije otklonjen.
Brojevi vs ponašanje
Operativni rezultati predstavljeni u obliku prihoda i rashoda predstavljaju ustvari refleksiju preduzetih aktivnosti. Jednostavno je analizirati rezultate na sterilan način, proći kroz bojke od mjeseca do mjeseca i uporediti sa predviđenim planovima; držati se samo brojeva jer „brojevi ne lažu“! Ali svaki numerički podatak koji govori o razvoju proizvoda, marketingu, prodaji, proizvodnji i distribuciji, posljedica je ustvari ljudskog ponašanja. Analiza rezultata zasnovana na uzrocima bavi se faktorima ponašanja koji se na koncu reflektuju na profit i gubitke: „Šta se promijenilo u smislu aktivnosti koje provodimo u posljednjem kvartalu u odnosu na isto razdoblje prošle godine? Kakav učinak ima nova strategija isporuke našeg najvećeg konkurenta na našu prodaju? Koliko je učinkovita suradnja između projekt menadžera, proizvodnje i prodaje? ”
Liderstvo na osnovu uzroka zahtijeva razlaganje rezultata u elemente. Razumijevanje brojeva je bitno; a znati šta je uzrok brojeva je bitnije.
Originalan članak možete pročitati na linku.
