Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Ono što su nekada bili nafta i ugalj, sada postaje litij koji ima jednu od glavnih uloga u energetskoj tranziciji.

Svjedoci smo sve većeg interesa za rudarenje litija u zemljama Zapadnog Balkana. Koliko nova nalazišta, toliko i zakonske regulative idu naruku rudarskim kompanijama. Istovremeno, prelazak na električna vozila značajno povećava potrebu za litijem. Kako navode iz Evropske komisije, očekuje se da će potražnja za litijem u Evropskoj uniji porasti dvanaest puta do 2030. i dvadeset jedan put do 2050. godine.

Trenutno se razvijaju nove tehnologije koje će, dođe li do njihove praktične primjene, potražnju za litijem višestruko povećeti.

Očekuje se da će fuzijski reaktori prve generacije koji koriste ciklus goriva deuterij-tricij (D-T) trošiti litij (prvenstveno 6Li). Nova istraživanja pokazuju da bi moglo biti lakše koristiti fuziju kao izvor energije ako se tekući litij nanese na unutarnje stijenke uređaja u kojem se nalazi fuzijska plazma.

Studija o zahtjevima za opskrbu litijem sugerira da bi upotreba litija, koju predviđa industrija fuzijske energije u razvoju, mogla zahtijevati proizvodnju litija daleko iznad trenutnih stopa rasta. Količina litija koja se stvarno potroši u nuklearnim reakcijama bit će tek mali dio prirodnog litija potrebnog konceptima fuzijske elektrane koji koriste tekući metalni litij kao moderator i primarno rashladno sredstvo. Zalihe litija za proizvodni kapacitet od 103 GWe zahtijevat će od 400.000 do 1.200,000 metričkih tona prirodnog litija ovisno o dizajnu elektrana.

Trenutačni resursi litija ipak se čine dostatnim i očekuje se da će troškovi povećanja proizvodnje litija biti unutar prihvatljivih troškova za fuzijske elektrane. Bit će potrebno pažljivo planiranje kako bi se riješili mogući problemi u dobivanju odgovarajućeg proizvodnog kapaciteta litija.

Ekstrakcija ovako velike količine litija može imati ozbiljne negativne posl- jedice po okoliš. Koliki će taj utjecaj biti još nije posve jasno, jer su rezultati dosad urađenih studija na ovu temu kontradiktorni u ovisnosti od naručilaca. Teško je vjerovati da su studije koje rade stručnjaci povezani s rudarskim kompanijama objektivne. Također, ni studije koje imaju politčku pozadinu ne mogu se smatrati relevantnima. Važno je napomenuti da ozbiljnost ovih utjecaja na okoliš može varirati ovisno o lokaciji, praksi rudarenja i regulatornim mjerama.

Ekološka devastacija u najavi?

Posljedice rudarenja litija na okoliš jasne su i dalekosežne. Ogromne količine slatke vode, klasificirane kao dragocjeni resurs, preusmjeravaju se za rudarstvo litija. Sumporna kiselina i natrijev hidroksid, koji se koriste u ekstrakciji litija, mogu izazvati ozbiljne ekološke akcidente. Ovim se može narušiti delikatna ravnoteža ekosistema, što bi ostavilo dugotrajne posljedice za čiju sanaciju bi bile potrebne godine i generacije. Postoje i značajne emisije ugljen dioksida i drugih stakleničkih plinova koje proizlaze iz procesa rudarenja, ekstrakcije i ukupne proizvodnje litija. Studija The Wall Street Journala iz 2019. otkrila je da 40% ukupnog klimatskog utjecaja uzrokovanog proizvodnjom litijionskih baterija dolazi od samog procesa rudarenja.

U svijetu su se već desili ozbiljni ekološki akcidenti povezani s ekstrakcijom litija. Na Tibetu se desila ekološka katastrofa zagađenjem rijeka što je uzrokovalo pomor ribe i smrt velikog broja domaćih i divljih životinja. U Africi, Čileu i Sjedinjenim Američkim Državama također je došlo do ozbiljnih ekoloških akcidenata. S obzirom na to da su u Srbiji i Bosni i Hercegovini otkrivena nalazišta litija i da su već donijete odluke o eksploataciji (Srbija) ili je najavljena odluka o izdavanju saglasnosti (BiH), postoji opravdana zabrinutost javnosti kada je riječ o utjecaju na okoliš. Za ekstrakciju litija se koriste velike količine sumporne kiseline i postoji bojazan da bi moglo doći do ozbiljnih ekoloških posljedica uslijed ekstrakcije velikih količina rude.

Konačno, potrošnja vode pri rudarenju litija je ogromna. Čak i u područjima bogatim vodom, postoji velika šansa da će toksične hemikalije iz rudarstva litija iscuriti iz litijskih evaporativnih bazena u vodovod. Neke studije su pokazale da iskopavanje litija može utjecati na ribu čak 200 kilometara nizvodno. Hoće li industrija litija zagaditi i navodnjavanje usjeva, a time i poljoprivredno zemljište ostaje otvoreno pitanje. Preliminarna studija procjene resursa u Srbiji i BiH konstatuje da se radi o velikim nalazištima u evropskom kontekstu, što znači da bi rudarenje litija dugo trajalo, samim time bi se i opasnost od negativnog utjecaja na životnu sredinu značajno povećala.

Bilo kako bilo, prije pokretanje eksploatacije potrebno je uraditi objektivnu analizu ekonomske isplativosti, kao i analizu utjecaja na životnu sredinu s akcentom na utjecaj na zdravlje stanovništva.

Autor

Šefćet Tajić

View all posts

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

S obzirom na to da su u Srbiji i BiH otkrivena nalazišta litija i da su već donijete odluke o eksploataciji (Srbija) ili je najavljena odluka o izdavanju saglasnosti (BiH), postoji opravdana zabrinutost javnosti kada je riječ o utjecaju na okoliš

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

LogiMAT 2026: Rekordni rezultati i snažan signal za buduća ulaganja

Inženjeri napravili materijal koji se sam popravlja više od 1.000 puta, produžujući trajanje na vijekove

Lean komercijalna kuhinja

Povezivanje strategije i izvršenja: Kako svakodnevni menadžment i hoshin kanri djeluju zajedno

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

S obzirom na to da su u Srbiji i BiH otkrivena nalazišta litija i da su već donijete odluke o eksploataciji (Srbija) ili je najavljena odluka o izdavanju saglasnosti (BiH), postoji opravdana zabrinutost javnosti kada je riječ o utjecaju na okoliš

Autor

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

LogiMAT 2026: Rekordni rezultati i snažan signal za buduća ulaganja

Inženjeri napravili materijal koji se sam popravlja više od 1.000 puta, produžujući trajanje na vijekove

Lean komercijalna kuhinja

Povezivanje strategije i izvršenja: Kako svakodnevni menadžment i hoshin kanri djeluju zajedno

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba