Lean kućna kuhinja

Prije moderne kuhinje

Prije 1900. godine, kuhinje su bile vrlo jednostavne i rustične. Središte kuhinje bilo je otvoreno ognjište. Priprema hrane odvijala se na stolu koji se često koristio i za objedovanje. Nije bilo velike potrebe za skladištenjem, jer prosječna porodica nije imala novca za dodatne stvari. Oprema se uglavnom svodila na osnovne potrepštine. Kao rezultat toga, nije bilo ni potrebe za velikim prostorom za odlaganje. Nekoliko alata obično je bilo okačeno na zid. Gdje smjestiti aparat za hljeb ili gdje držati čokoladnu fontanu – to jednostavno nisu bila pitanja. Kuhinja je često služila i kao dnevni boravak.

I još jedna zanimljivost za ovaj tekst: sve ove promjene uvele su žene!

Kako je tehnologija napredovala, otvoreno ognjište zamijenjeno je zatvorenim šporetom, što je kuhinju učinilo mnogo urednijom i energetski efikasnijom. Veći životni standard omogućio je posjedovanje više stvari, pa su bile potrebne police za njihovo odlaganje. Tekuća voda postajala je sve dostupnija u gradovima, kao i električno osvjetljenje. Slika prikazuje tipičnu viktorijansku kuhinju iz 1911. godine. Većina poslova obavljala se za centralnim stolom. Nije se mnogo razmišljalo o efikasnosti i ergonomiji, iako se čistoća počela poboljšavati.

Prva organizacija: Catharine Beecher

Catharine Esther Beecher (1800–1878), sestra Harriet Beecher Stowe, bila je snažna zagovornica i pionirka obrazovanja žena. Proučavala je i optimizirala kuhinje te prva zagovarala organizovan raspored i uređenje kuhinjskog prostora. Objavila je dvije knjige na ovu temu: A Treatise on Domestic Economy iz 1841. i The American Woman’s Home iz 1869. godine.

Analizirajući kretanje u kuhinji, napravila je ključne promjene. Tradicionalno, kuhinja je imala sto u sredini i skladišni prostor uz zid. Beecher je u potpunosti uklonila sto i uvela radne površine uz zidove… što je vjerovatno dizajn koji i danas imate u svojoj kuhinji.

Također je definisala posebne zone u kuhinji za čuvanje, skladištenje, kuhanje i serviranje – koncept koji se danas više ne koristi u toj formi. Ipak, uprkos njenim doprinosima ženama, ne može se smatrati feministkinjom, jer se protivila političkom angažmanu žena, koji je smatrala štetnim.

Unapređenja efikasnosti: Christine Frederick

Christine Frederick (1883–1970) primijenila je Taylorism u kuhinji. Analizirala je udaljenosti kretanja, provodila eksperimente i pisala knjige na tu temu. Standardizirala je visinu kuhinjskih radnih ploča, proučavala kućanske aparate u smislu stvarne uštede rada i truda, te provodila studije pokreta u kuhinji.

Slika desno, na primjer, prikazuje stanicu za čišćenje povrća, gdje se otpad odmah odlaže u kantu ispod – iako je primijetila da je otvor na stolu prevelik i da bi trebao biti “oko osam inča”.

Ispod su dvije ilustracije iz njene knjige The New Housekeeping, koje prikazuju svojevrsni „spaghetti dijagram“ kretanja u loše i dobro organizovanoj kuhinji. U boljem rasporedu postoji odvojena ruta za pripremu hrane i za čišćenje nakon obroka.

Kuhinjski trougao: Lillian Gilbreth

Lillian Moller Gilbreth (1878–1972), stručnjakinja za analizu pokreta, također je proučavala raspored kuhinje i napisala knjigu Management in the Home. Zaključila je da se većina aktivnosti u kuhinji vrti oko tri ključne tačke: frižidera (odnosno skladišta), sudopera (priprema i čišćenje) i šporeta (kuhanje).

Zbog toga ove tri tačke trebaju biti blizu jedna drugoj, bez prepreka između njih. Također je dizajnirala energetski efikasnu kuhinju za model-kuću America’s Little House u New Yorku 1930. godine.

Bauhaus kuhinja Benite Koch-Otte

Benita Koch-Otte (1892–1976) bila je njemačka tkalja i tekstilna dizajnerica školovana na Bauhaus. Za izložbu Bauhausa 1923. godine u Weimar, zajedno s Ernstom Gebhardtom dizajnirala je „visoko funkcionalnu kuhinju“ za model-kuću Haus am Horn, autora Georga Muchea. Ova kuhinja (prikazana ispod) izgleda vrlo slično modernim kuhinjama. Bila je jedna od inspiracija za Margarete Schütte-Lihotzky pri razvoju Frankfurtske kuhinje, posebno u pogledu specifičnih prostora za odlaganje i ladica za određene namirnice.

Frankfurtska kuhinja Margarete Schütte-Lihotzky

Margarete Schütte-Lihotzky (1897–2000) bila je austrijska arhitektica angažovana na projektu „Neues Frankfurt“, programu javne stanogradnje u Frankfurt između 1925. i 1930. godine. Na osnovu ideja Frederick Taylor, analizirala je kuhinju s ciljem da na minimalnom prostoru (budući da je riječ o socijalnim stanovima) pruži maksimalnu funkcionalnost i opremljenost.

Njen konačni dizajn bio je veličine samo 1,9 x 3,4 metra, a proizvedeno je oko 10.000 takvih kuhinja. To je „baka“ moderne ugradbene kuhinje – prva kuhinja u historiji razvijena prema jedinstvenom konceptu.

Kuhinja je bila uska, dvostruko raspoređena. Na jednom kraćem zidu bila su vrata, a na drugom prozor. Duž lijeve strane nalazio se šporet, zatim klizna vrata koja su povezivala kuhinju s trpezarijom i dnevnim boravkom. Na desnoj strani bili su ormarići i sudoper, a ispred prozora radna površina. Ovakav kompaktan prostor ne samo da je smanjivao troškove, već je i smanjivao potrebu za kretanjem između radnih zona (što je princip koji i danas važi u industriji).

Kao i kuhinja u Haus am Horn, imala je označene posude za odlaganje i ladicu za otpad. Kuhinja je bila obojena u plavo, jer se smatralo da muhe ne vole tu boju.

Frankfurtska kuhinja postala je prototip moderne kuhinje. Ipak, nije svima odgovarala – bila je prilagođena jednoj osobi, pa bi dodatna osoba ili dijete činili prostor previše skučenim. Također, ladice su bile lako dostupne djeci, što je dovodilo do kvarenja hrane. Uprkos tome, dizajn je bio izuzetno uspješan (iako se u ratnom periodu smatrao luksuzom).

Kuhinjsko ostrvo kao dio porodice: Charlotte Perriand

Charlotte Perriand (1903–1999) doprinijela je razvoju koncepta moderne kuhinje kao otvorenog prostora. Tradicionalno, kuhinja je bila odvojena prostorija u kojoj je (najčešće) žena radila, dok je ostatak porodice boravio u drugim prostorijama.

Danas se kuhinja često povezuje s dnevnim boravkom kroz otvoreni koncept, često uz kuhinjsko ostrvo, gdje priprema hrane postaje dio društvene interakcije. Ideja kuhinjskog ostrva vjerovatno potiče upravo od Charlotte Perriand, koja je dizajnirala prototip kuhinje za zgradu Unité d’Habitation arhitekte Le Corbusier.

Danas moderne kuhinje i dalje zadržavaju mnoge elemente Frankfurtske kuhinje i njenih prethodnika, iako je raspored opreme često manje optimiziran. Općenito, intenzivna optimizacija kuhinjskog prostora, koja je bila prisutna između 1870. i 1940. godine, danas više nije u fokusu.

Umjesto toga, imamo frižidere povezane na internet (da vam prikazuju reklame) i šporete za koje vam treba aplikacija da podesite tajmer. Ugh!

U svakom slučaju – uživajte u obroku s porodicom ili prijateljima i organizujte svoju kuhinju… odnosno industriju!

Autor

Redakcija PIT.ba

View all posts

Lean kućna kuhinja

Historija kućne kuhinje, gdje je lean također donio značajne promjene koje su vidljive i danas (iako su neka druga unapređenja vremenom izgubljena)

Related Posts

Sretni Lean: Stavljanje ljudi u centar naše transformacije

Povezivanje strategije i izvršenja: Kako svakodnevni menadžment i hoshin kanri djeluju zajedno

Lean komercijalna kuhinja

Kako privući, zadržati ili vratiti one najpametnije?

LEAN TECH VOICES: Greška 93–7 u umjetnoj inteligenciji

Evolucija strateškog menadžmenta – Balanced Scorecard

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Lean kućna kuhinja

Historija kućne kuhinje, gdje je lean također donio značajne promjene koje su vidljive i danas (iako su neka druga unapređenja vremenom izgubljena)

Autor

Related Posts

Sretni Lean: Stavljanje ljudi u centar naše transformacije

Povezivanje strategije i izvršenja: Kako svakodnevni menadžment i hoshin kanri djeluju zajedno

Lean komercijalna kuhinja

Kako privući, zadržati ili vratiti one najpametnije?

LEAN TECH VOICES: Greška 93–7 u umjetnoj inteligenciji

Evolucija strateškog menadžmenta – Balanced Scorecard

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba