U posljednjoj deceniji evropske kompanije, potaknute zahtjevima za povećanjem produktivnosti i konkurentnosti na tržištu, pokazuju kontinuiran porast interesa i spremnost na orijentaciju prema Lean filozofiji. To govore nova istraživanja provedena u različitim dijelovima Evrope, od Skandinavije do jugoistočne Evrope, što na primjerima različitih zemalja i industrija otkriva velike razlike u percepciji implementacije Lean-a i svijesti o potrebi istog.
Tako analize pokazuju da evropske zemlje Lean uvode, najčešće, iz sljedećih razloga:
- Potrebe za optimizacijom i smanjenjem troškova proizvodnog procesa
- Povećanje kvaliteta i postizanjem stabilnosti procesa
- Skraćivanje proizvodnog ciklusa
- Ubrzanje isporuke
- Digitalna transformacija
- Zahtjevi krajnjih kupaca za sve većom fleksibilnošću
U mnogim industrijama – osobito automobilskoj, metalnoj, drvoprerađivačkoj i prehrambenoj, Lean se smatra standardnim i pouzdanin pristupom u upravljanju proizvodnjom. U tom smislu, pokazatelji govore da se korist od primjene Lean-a u evropskim kompanijama, ogleda u:
- Povećanju produktivnosti (u prosjeku od 10 – 30%) u prve dvije ili tri godine
- Smanjenje zaliha i znatno povećanje protoka materijala
- Smanjenje vremena trajanja proizvodnog procesa
- Smanjenje broja slučajeva reklamacija tj. nekvaliteta
- Veća agnažiranost uposlenika u procesu unaprijeđenja
Međutim, provedena istraživanja su komparacijom dobijenih rezultata, uzimajući u obzir različite zemlje i njihova poslovna okruženja, ukazala su na jednu vroma značajnu činjenicu. Naime, rezultati analiza pokazuju da najčešće problem nisu alati i tehnike, nego izazovi organizacione kulture i dosljednost u provedbi unaprijeđenja. Izdvajaju se – otpor uposlenika promjenama i ”robovanje” ustaljenim praksama, nedovoljno poznavanje Lean-a i lidershipa kao dugoročne strategije, nedostatak obuke uposlenika na svim nivoima (pa čak i visokog managementa), fokus na kratkoročne rezultate i zanemarivanja izgradnje Lean kulture, te nedovoljna integracija sa sistemom kvaliteta.
Skandinavske zemlje, prema ovim istraživanjima, imaju najrazvijeniju kulturu kontinuiranih unaprijeđenja što im u praksi omogućava jednostavniju implementaciju Lean-a. Sa druge strane, zemlje poput Njemačke i Austrije, su na zavidnom nivou tehničke discipline i standardizacije procesa.
Jugoistočna Evropa, kojoj pripada i regionalno balkansko industrijsko okruženje, bilježi sve veće usvajanje Lean-a, ali sa, vrlo često, ograničenom podrškom managementa i manjom integracijom Lean filozofije u strategiju koja predstavlja dugoročni kurs razvoja poslovanja. Prema tome, jasno je da spremnost managementa i restrikcije koje se javljaju uslijed naslijeđenih, sada već prevaziđenih percepcija poslovanja, predstavljaju veliki izazov za najveći broj kompanija u ovom dijelu svijeta.
Lean filozofija, kao takva, zahtijeva i ”provocira” tranziciju sa tradiocionalnog komandno-kontrolnog stila na:
- Coaching stil liderstva
- Razvoj kulture povjerenja
- Support uposlenicima umjesto nadzora
- Rad na terenu (Gemba)
- Razumijevanje podataka umjesto ”podrazumijevanja” i intuitivnih zaključaka
Prema tome, to nije samo praktični i operativni, nego i metalni zaokret, mindset koji prosjek pretvara u izvrsnost.
