Šta je Hitozukuri?

Facebook Twitter LinkedIn

Ove sedmice ćemo pogledati još jednu japansku riječ koja se često koristi u lean filozofiji: hitozukuri. Možda već znate sličnu riječ – monozukuri, što znači „pravljenje stvari“. Hitozukuri ovu ideju primjenjuje na ljude. Ne brinite, neću vas tražiti da „rađate ljude“, već da ih razvijate. Čitajte dalje…

U prethodnom tekstu Monozukuri – Japanska radna etika govorio sam detaljno o monozukuriju, koji se ponekad piše kao 物作り, ali najčešće kao ものづくり. Doslovno znači „praviti stvari“. Iako mnoge svakodnevne japanske riječi dobiju „mističan“ prizvuk kad se koriste izvan Japana (na primjer, ikigai za pronalaženje smisla života), monozukuri se u Japanu koristi da izrazi dublje značenje. Prvobitno se odnosio na zanatstvo, ali se sada široko koristi i u industrijskoj proizvodnji da prenese određeni način razmišljanja, duh i filozofiju. Najbliži engleski ekvivalent bio bi „manufaktura“ umjesto „fabrika“, jer označava osjećaj zanatske vještine čak i u masovnoj proizvodnji.

Lingvistika

U istom tom duhu nastaje hitozukuri, koji se piše kao 人づくり ili 人作り. Prvi znak „hito“ (人) znači osoba, čovjek, ljudsko biće, narod, ili općenito „neko“. Drugi dio, „zukuri“ (作り ili づくり), znači praviti, proizvoditi, graditi. Zajedno, riječ se može prevesti kao razvoj ljudskih resursa, obuka osoblja ili izgradnja karaktera. I to je upravo ono što znači. Kraj blog posta.

Šalim se, naravno.

Dublje značenje

Hitozukuri je zapravo izvedenica od monozukuri, i odnosi se na razvijanje ljudi. To je duboko ukorijenjen koncept u Japanu, gdje su zaposleni u mnogim kompanijama tradicionalno zaposleni za cijeli život. To je vrlo različito od sistema „zaposli i otpusti“ koji je čest u SAD-u i sve popularniji u ostatku svijeta.

U tradicionalnim japanskim kompanijama, zaposlenik se često zapošljava odmah nakon škole ili fakulteta i ostaje u toj kompaniji do penzije.

Tamna strana Japana

Naravno, možda se pitate kako je moguće da svi zaposleni budu stalni radnici. Naravno da nije tako. Postoji i „niža kasta“ kratkoročnih i privremenih radnika koji popunjavaju praznine i otpuštaju se po potrebi. Ponekad dobiju ugovor na godinu dana, koji se može produžiti još godinu, pa još godinu – do najviše pet. Po japanskom zakonu, nakon pet godina morali bi postati stalni radnici, ali ih kompanije gotovo uvijek otpuste prije nego što do toga dođe.

Radnici koje unajmljuju agencije nazivaju se Haken Shain (派遣社員), dok se radnici s direktnim ugovorima na određeno vrijeme nazivaju Keiyaku Shain (契約社員). Povremeni rad se često naziva arubaito (アルバイト), prema njemačkoj riječi arbeit (rad). Svi oni se zapošljavaju i otpuštaju po potrebi. Dakle, ni Japan nije samo zemlja ruža i leptira.

Ali ako uspijete napredovati i postati seishain (正社員) – redovni, stalni zaposlenik (doslovno „pravi zaposlenik kompanije“) – tada ste obično zaposleni za cijeli život. I ako nekog zaposlite na cijelu karijeru, logično je da ga želite razvijati i usavršavati, kako bi postao bolji radnik i stvarao veću vrijednost za kompaniju. Obuka postoji i za privremene radnike, ali u znatno manjoj mjeri.

Učenje na poslu

Naravno, postoji obuka na radnom mjestu. Zaposleni uče zadatke koje kompanija od njih očekuje. Naglasak je na praktičnom, iskustvenom učenju, uz mentorstvo i vođenje. Iskusniji zaposlenici često poučavaju i usmjeravaju nove. Takvo učenje se često nudi i onima koji nisu stalno zaposleni.

Cjeloživotno učenje

U slučaju stalno zaposlenih, kompanije su zainteresirane za cjeloživotno učenje, gdje učenje i razvoj traju tokom cijelog života, a ne samo u školi ili na fakultetu. Mnoge kompanije podržavaju i učenje izvan poslovnog okvira – nude sportske i kulturne klubove.

Kada sam bio u Toyoti, pridružio sam se odbojkaškom klubu, misleći da ću se dobro snaći jer sam viši od prosječnog Japanca. Ubrzo sam shvatio da sama visina nije dovoljna – potrebne su i vještine s loptom. 😄 Više uspjeha imao sam u čajnom klubu, gdje sam zaista zavolio ritual japanske čajne ceremonije.

Razvijanje karaktera

Sve u svemu, kompanija teži i razvoju karaktera. Hitozukuri nije samo učenje tehničkih vještina, već i izgradnja ličnosti – poštenja, odgovornosti, timskog duha i snažne radne etike.

Mnoge zapadne kompanije također imaju „obavezne obuke o etici“. Ako ste ikad prisustvovali jednoj, vjerovatno se slažete da su samo formalnost – kutija koja se mora označiti u Excel tabeli. Slično je i u Japanu, iako se tamo etika više prenosi kroz uzore nego kroz predavanja.

Japanske kompanije imaju holistički pristup – posmatraju pojedinca kao cjelinu, kombinujući lični i profesionalni razvoj. Cilj je stvoriti zaokružene, odgovorne i društveno korisne ljude. Mnoge kompanije također ulažu u zajednicu – kroz društvene projekte, volontiranja i slične aktivnosti.

Kompanija kao porodica

Na Zapadu je često kliše kada kompanije kažu da su „kao porodica“ – u najboljem slučaju to je toksična porodica. 😄 Ali u mnogim japanskim kompanijama pojam kompanije-porodice zaista ima smisla: kompanije se iskreno brinu o svojim zaposlenima… ali istovremeno i mnogo očekuju zauzvrat.

Ponekad dolazi do sukoba između tradicionalnih šefova (iz Shōwa ere, cara Hirohita, 1926–1989) i modernih zaposlenika (iz Heisei ere, cara Akihita, 1989–2019).

Sve u svemu, hitozukuri ide, po mom mišljenju, u pravom smjeru – iako ga, naravno, ne primjenjuju sve kompanije dosljedno ili uopće.

U sljedećem tekstu ću govoriti o još jednom „…zukuri“ pojmu koji postaje sve popularniji: kotozukuri, često prevođenom kao brand-storytelling, a koji se više fokusira na kupca.

A sada – izađite, razvijajte svoje ljude i organizujte svoju industriju! 💪

Tekst “What Is Hitozukuri?” je preveden sa stranice AllAboutLean.

Autor

pitba

View all posts

Šta je Hitozukuri?

Ove sedmice ćemo pogledati još jednu japansku riječ koja se često koristi u lean filozofiji: hitozukuri. Možda već znate sličnu riječ – monozukuri, što znači „pravljenje stvari“.

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Digitalna transformacija održavanja: samo 40% kompanija koristi alate koji donose stvarni ROI

U promet pušten prvi baterijski vlak u Hrvatskoj

Digitalizacija nije trend, to je alat za zarađivanje više novca istim resursima

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Šta je Hitozukuri?

Ove sedmice ćemo pogledati još jednu japansku riječ koja se često koristi u lean filozofiji: hitozukuri. Možda već znate sličnu riječ – monozukuri, što znači „pravljenje stvari“.

Lingvistika

Dublje značenje

Tamna strana Japana

Učenje na poslu

Cjeloživotno učenje

Razvijanje karaktera

Kompanija kao porodica

Autor

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

Digitalna transformacija održavanja: samo 40% kompanija koristi alate koji donose stvarni ROI

U promet pušten prvi baterijski vlak u Hrvatskoj

Digitalizacija nije trend, to je alat za zarađivanje više novca istim resursima

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba