b¤>j”Ó)΄þ¿!P±±ûÆîÔ«Èø&éÞö;Ä"k‰°B›Þ¶Ü}°ªèëè™òœ€âÍp²SVT‘(wŠºÄ™­µ!jêáþÕî�®ÓÖ õ†x¦;õ-m€¼@JÐý­önQ+¦¤îÕºÁ¢×›âÉ7æMa»jf…­J‘×ͱ4j¡ªþÑ²Øæ’†R· x¢ZMzù7v�ªIW‹‚ã¦/dêçÙž¸Ð¢×–íƒcˆZM~»ji�  ß’þösQz¬µû×ñÔ °ØDW¬Ž3çDe‘n"ÄùMÂ�è½+/ÿåéÝà™í•ÚBéÓ:û-²uÄùIJ�’é´7j±å§”ûŽð’‹9íÚpä=ï'mŠùANÂÞ­£=/êáøÍî™ñßÒBéÓ:û-·n&—°À’ôúnUf± ô×õ˜çÚÒq¬Šx¢ZM~»c�µ Ϲì»+,&ëåᾺܢÓÒF[¬Ž(ã1ú*"Ùù Ï’¥ò"J‘–ÓûÔ§¦ƒ“ãË<Ì;Æb"À² ‡×ë·"jëþ�”ºÜ¢ÓÒF[åÌxª ,ë!qÌý Ò›â·*]/à¢ÿÀØ�ñš‘2âÌ7 SMc¦s"‚¸ÎÞ­­DQ/â应ºÜ¢ÓÒF_üË!î :»s"‡¶ ƒÓý·7`£¡¶”¾—çŠÞFíÆ+çSVT»n"ÄùIJ‹Š‡önQ/â应ÿŠãŸÚB íÓ4í w D"ÄùIJ‹×­³-`â¦õÐÿÔÂ�‡S¨Î9öDr»ji� EJß…ø³gJâ应çÜçŸ�[÷ x¢ZM~»n"�¿IB؃ÿ¦!'æ¡ûÀûТѕÎË+ëõ(mÆðIK–Ê­°/|§ìºÏ�Ü¢ÓÒF[¬Šx¢ZMzÄG·Š %嬩¦/c­¤þúû‘ç®Ò[[ïÅ<çRI:ú:cÈùMÎŽ¡ö:z§ì¡¾ºÜ¢ÓÒF[¬×R¢ZM~æD Stvoren je u Istri, a koÅ¡tao kao Fićo. Danas sve kalkulatore zovemo po njemu - PIT.BA
PIT.BA
Description of the image
Description of the image
Deceuninck logo
Euroroal logo
Drive.ba banner
  • POÄŒETNA
  • Proizvodnja
  • Industrija
    • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • DrvopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • Prehrambena industrija
    • Industrija aluminijskih i PVC sistema
    • Automobilska industrija
  • Tehnologija
  • Leadership & Management
  • Personalni razvoj
  • Coffee Desk
  • Events
    • Konferencije
    • Online panel diskusije
    • Webinari
    • Sajmovi
  • ÄŒasopisi
No Result
View All Result
  • POÄŒETNA
  • Proizvodnja
  • Industrija
    • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • DrvopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • Prehrambena industrija
    • Industrija aluminijskih i PVC sistema
    • Automobilska industrija
  • Tehnologija
  • Leadership & Management
  • Personalni razvoj
  • Coffee Desk
  • Events
    • Konferencije
    • Online panel diskusije
    • Webinari
    • Sajmovi
  • ÄŒasopisi
No Result
View All Result
PIT.BA
No Result
View All Result
Home Industrija

Stvoren je u Istri, a koštao kao Fićo. Danas sve kalkulatore zovemo po njemu

TVRTKA Digitron iz istarskog grada Buje prva je u Europi, prije pola stoljeća, napravila džepni kalkulator – model db800 – koji je ostao u kolektivnoj memoriji te je danas sinonim za sve takve uređaje.

by pitba
14/09/2025
in Industrija
Reading Time: 5 mins read
0
Stvoren je u Istri, a koštao kao Fićo. Danas sve kalkulatore zovemo po njemu
FacebookTwitterLinkedIn

TVRTKA Digitron iz istarskog grada Buje prva je u Europi, prije pola stoljeća, napravila džepni kalkulator – model db800 – koji je ostao u kolektivnoj memoriji te je danas sinonim za sve takve uređaje. Malo ra�unalo ušlo je u povijest pod imenom same tvrtke, Digitrona, koja i danas postoji s druga�ijim proizvodnim programom.

Ovo je pri�a o Digitronu i njegovim legendarnim proizvodima.

“Bio je simbol vremena”

“Digitron je bio simbol vremena. Ljubomora prema ljudima koji su radili u Digitronu bila je straÅ¡na, dok su u to vrijeme postojala druga pravila.

Oni su imali neke privilegije koje su donosile tadaÅ¡nje jugoslavenske carine koje su ograniÄ�avale uvoz, pa kad si uspio – uspio si. Njihovi tadaÅ¡nji patenti i digitalne vage su neÅ¡to Å¡to je važno,” kaže za Index Korado Korlević, voditelj zvjezdarnice u ViÅ¡njanu i veliki poznavatelj Istre.

Bivši radnik bujskog Digitrona Dino Debeljuh, nekadašnji saborski zastupnik i veleposlanik u Indiji, kaže da je to bilo uspješno poduzeće koje je u njegovo vrijeme, između 1978. i 1983. godine, zapošljavalo oko osamsto ljudi.

“Carinska politika nam je pomagala – nije Trump prvi izmislio carine”

“Radio sam u razvojnom odjelu, potom u servisnom odjelu na Å¡efovskom mjestu te sam bio predsjednik sindikata iako nisam bio u Savezu komunista. Istina je da nam je carinska politika pomagala – nije Trump prvi izmislio carine”, govori za Index.

“Nakon prvog džepnog raÄ�unala db800 radili smo i druge modele, te stolne kalkulatore, blagajne za trgovine, teleprintere, alarme za banke koji su bili povezani s policijom i namjensku proizvodnju za vojsku koja je bila joÅ¡ kvalitetnija od ostale,” kaže za Index Debeljuh.

IspriÄ�ao nam je i anegdotu koju nije zaboravio: “U Sarajevu smo instalirali alarmni sustav u banku koji je proradio kad je prolazio tramvaj. Zvali su nas da ga odmah uklonimo jer je dolazila policija!”

Problemi zapo�eli 1980-ih

Problemi u Digitronu, prisjeća se Debeljuh, zapoÄ�eli su joÅ¡ osamdesetih godina. “PoÄ�ele su padati plaće, odlazili su struÄ�njaci iz razvoja pa nije bilo novih proizvoda. Otvorilo se i tržiÅ¡te za proizvode iz drugih zemalja,” dodaje Debeljuh i otkriva jednu “poslovnu tajnu”.

“Nije bio moguć direktni uvoz Olivetti elektriÄ�nih pisaćih maÅ¡ina iz Italije pa smo uvozili u dijelovima, sklapali i servisirali. Prodavali smo ih pod imenom Digitron. To ime je bilo brend”, navodi.

Kako je nastao Digitron?

Tvrtku Digitron osnovalo je po�etkom 1971. godine poduzeće Buje-export, koje se bavilo vanjskom trgovinom. Iste godine zapo�ela je proizvodnja stolnih kalkulatora DV1200 i DV1212. Dok se nije izgradila zgrada pogona, proizvodnja se nalazila u bivšem vatrogasnom domu u Bujama.

Jedan od važnih razloga za utemeljenje Digitrona bio je zaustavljanje iseljavanja iz Bujštine, koja je tih godina bila mnogo siromašnija nego danas. O po�ecima Digitrona postoji zanimljiv YouTube video. https://youtu.be/EQ0D8iyqdp4

MeÄ‘unarodno priznanje i ulazak u tehnoloÅ¡ku povijest Digitronu su donijeli prvi ruÄ�ni kalkulator napravljen u Europi – model db800 iz 1971. godine te db801 iz 1973. Ti proizvodi dobili su brojne nagrade i pokazali kako je istarski Digitron “u korak” s najvećim japanskim tvrtkama poput Sharpa i Casia, odnosno ameriÄ�kim Texas Instruments.

Skupocjeni kalkulator koji je promijenio sve

Model db800 nije bio jeftin proizvod – koštao je osam stotina ameri�kih dolara, što je u današnjim mjerilima, kad se ura�una inflacija, oko 6.350 dolara ili oko 5.400 eura. U jugoslavenskim dinarima, to je iznosilo 12.000 dinara – za taj novac mogao se kupiti automobil Zastava 750, Fićo, odnosno oko tri tone kruha ili �etiri tisuće litara mlijeka. Prosje�na plaća bila je oko tisuću dinara.

Za taj novac Digitron db800 nije pružao mnogo – samo Ä�etiri osnovne raÄ�unske operacije – zbrajanje, oduzimanje, množenje i dijeljenje. “Sjećam se da su ga kupovali privatni mesari, oni su imali novaca”, kaže Dino Debeljuh.

Model db800 koristio je punjive baterije, što je bilo rijetko u to vrijeme. Brojke je prikazivao na fluorescentnom ili LED zaslonu. Uređaj je bio teži od današnjih kalkulatora, ali dovoljno mali da se uklapa u opis džepnog kalkulatora.

“Ni Nijemci ni Britanci nego – Jugoslaveni”

Digitron je model db800 izvozio u Italiju, Francusku, Švicarsku, Švedsku i Sovjetski Savez. Specijalizirani web portali, poput Hackdaya, nemaju dvojbi o prvom džepnom ra�unalu.

“PoÄ�etkom 1970-ih džepni kalkulator bio je posljednja rijeÄ� u osobnoj elektronici, a potroÅ¡aÄ�i u Europi s nestrpljenjem su gledali prema Japanu ili SAD-u tražeći uvid u nove proizvode. U meÄ‘uvremenu, europski proizvoÄ‘aÄ�i, možda Philips u Nizozemskoj ili Olivetti u Italiji, bez sumnje su angažirali svoje najbolje inženjere na zadatku isporuke prvih domaćih europskih modela”, piÅ¡e Jenny List 2024. godine na Hackdayu.

“Tko je prvi imao kalkulator europske proizvodnje? Nisu to bili Nizozemci, Talijani, Nijemci, pa Ä�ak ni Britanci, već Jugoslaveni. Digitron je tvrtka sa sjediÅ¡tem u Bujama, u danaÅ¡njoj Hrvatskoj, a sve ostale u Europi su preduhitrili 1971. godine svojim modelom db800”, navodi se u tekstu.

Nisu stali na džepnim kalkulatorima

Digitron se nije zaustavio samo na razvoju džepnih kalkulatora. Godine 1975. u rad je pušten pogon za izradu transformatora, dok su godinu dana kasnije po�eli proizvoditi za vojne potrebe. U proizvodnji su se, osim alarma i teleprintera, našle i registar-blagajne, digitalne vage, semafori za sportske dvorane, ru�ni satovi i budilice.

Digitron je zajedno s Tehni�arom, poduzećem iz Zagreba, proizveo 1979. i prvi kompjutor u bivšoj Jugoslaviji – model Terra II. U to vrijeme bujska tvrtka za elektroniku postala je i nakladnik knjiga – u biblioteci Digitron objavljivali su stru�nu literaturu iz oblasti elektronike.

U osamdesetim godinama Digitron je dobio i pogon za proizvodnju plasti�nih dijelova i kućišta. Glavni posao u to vrijeme bila je proizvodnja blagajni, teleprintera, vaga i stolnih kalkulatora. Izvoz je porastao, Digitronovi uređaji kupovali su se od Švicarske i Albanije do Iraka i DDR-a (Isto�ne Njema�ke). Najviše su izvozili teleprintere, uređaje za prijenos teksta na daljinu koje su koristile novinske redakcije.

Kako je izgledao posao u Digitronu može se vidjeti u videu objavljenom na YouTubeu. https://youtu.be/WWMxoDqn1xM

Å to danas radi Digitron?

Propast Digitrona kakvog su poznavali u sedamdesetim i osamdesetim godinama zapo�ela je nakon 1990. godine. Većinski vlasnik 1995. godine postala je rovinjska Valalta, te Digitron i dalje proizvodi i uvozi blagajne, ali se bavi i klima uređajima, LED rasvjetom i poslovima servisiranja.

Registrirani su za proizvodnju uredskih strojeva i opreme, osim proizvodnje ra�unala i periferne opreme. Ovlašteni su servis Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Tvrtka koja se i dalje nalazi u Digitronskoj ulici u Bujama, prema podacima poslovnih portala, lani je radila je u plusu.

 

Tekst “Stvoren je u Istri, a koÅ¡tao kao Fićo. Danas sve kalkulatore zovemo po njemu” prenesen je sa stranice Index.hr.

Autor

  • pitba
    pitba

    View all posts
ShareShareTweet
 
TargerBA
Bravaria
deceuninck
 

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca
Industrija

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

05/05/2026
BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti
Industrija

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

04/05/2026
Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!
Industrija

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

24/04/2026
Next Post
Sarajevo otvara prostor onima koji donose rast: Prvi “Revenue Day� u BiH stiže 18. septembra

Sarajevo otvara prostor onima koji donose rast: Prvi “Revenue Day� u BiH stiže 18. septembra

Kina lansirala prvog robota na svijetu koji može raditi samostalno 24/7

Kina lansirala prvog robota na svijetu koji može raditi samostalno 24/7

DRIVE 2025: Ne propustite najveći HR događaj godine u BiH!

DRIVE 2025: Ne propustite najveći HR događaj godine u BiH!

Kategorije

  • Automobilska industrija (1)
  • Coffee Desk (247)
  • Edukacije (11)
  • Events (361)
    • Konferencije (174)
    • Online panel diskusije (13)
    • Sajmovi (16)
    • Webinari (14)
  • Heroji industrije (7)
  • Industrija (633)
  • Leadership & Management (336)
  • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija (3)
  • Personalni razvoj (210)
  • PIT Konferencije (22)
  • Prehrambena industrija (7)
  • Proizvodnja (452)
  • Tehnologija (353)
  • Travel (1)
  • Trending (55)
    • Interview (34)
PIT.BA

© 2025 Pit.ba
Bravaria Industrial Marketing

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba
Image 3



Pratite nas

No Result
View All Result
  • POÄŒETNA
  • Proizvodnja
  • Industrija
    • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • DrvopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • Prehrambena industrija
    • Industrija aluminijskih i PVC sistema
    • Automobilska industrija
  • Tehnologija
  • Leadership & Management
  • Personalni razvoj
  • Coffee Desk
  • Events
    • Konferencije
    • Online panel diskusije
    • Webinari
    • Sajmovi
  • ÄŒasopisi

© 2025 Pit.ba
Bravaria Industrial Marketing