Da li bi danas bilo moguće pokrenuti kompaniju poput Energoinvesta?

Facebook Twitter LinkedIn

Emerik Blum, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag na privrednoj mapi Bosne i Hercegovine, inspiracija je i nadahnuće novim generacijama, ne samo u BiH već i u regionu.

Međutim, pitanje na koje svi želimo dobiti odgovor je: da li je moguće danas pokrenuti kompaniju poput Energoinvesta i da li postoji osoba takve vizije i takvog intelekta kojoj bi to pošlo za rukom?

O Energoinvestu i Emeriku Bumu je mnogo toga rečeno, napisano je na stotine tekstova, snimljeni su dokumentarni filmovi. Malo je toga ostalo nepoznato kada je u pitanju osnivanje i razvoj Energoinvesta.

Analizirajmo vrijeme kada je osnovan Energoinvest.

Dana 19. aprila 1951. godine Vlada Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine donijela je odluku o osnivanju poduzeća “Elektroprojekt”, koje će se baviti projektovanjem hidro i termoenergetskih objekata širom SFR Jugoslavije.

1951. godina je tek šesta godina po završetku Drugog svjetskog rata, i u cijeloj Evropi je počela intenzivna obnova industrije. To je naročito bilo izraženo u Jugoslaviji koja je između dva svjetska rata bila izrazito nerazvijena i pretežno agrarna zemlja. Osim Energoinvesta, osnivane su i druge velike i uspješne kompanije poput Famosa, Unisa, Šipada i mnogih drugih.

Budimo iskreni, ma koliko se ondašnja vlast i ideologija nekom sviđala ili ne, na jednom im se mora odati priznanje, a to je opredjeljenje da se krene u intenzivnu industrijalizaciju. Stvorena je optimistička atmosfera i osjećaj da ništa nije nemoguće, vladala je takmičarska atmosfera. I to je bilo takmičenje u pozitivnim stvarima.

Međunarodni ugled i karizma predsjednika Jugoslavije su u mnogome olakšale pristup mnogim tržištima. Bez obzira na greške, treba istaći da je ime Josipa Broza Tita otvaralo mnoga vrata našim kompanijama u svijetu. Historičarima i vremenu prepuštamo konačan sudu o njegovom liku i djelu.

Kako bi to danas izgledalo? Zamislimo sljedeći scenarij.

Vlada Federacije BiH je donijela odluku o osnivanju kompanije za proizvodnju npr. elektromotora za automobilsku industriju. Kompanija će u početku zapošljavati 100 inženjera i ekonomista. Finansirat će se iz budžeta sve dok ne postane konkurentna i samoodrživa. Nezamislivo!

Sasvim je sigurno da bi Emerik Blum u ovom vremenu prepoznao prilike koje postoje i vjerujem da ne bi ni pomislio pokretati kompaniju poput Energoinvesta. Ovdje se prije svega misli na kompaniju koja bi imala identičan proizvodni program koji je imao Energoinvest. To bi u ovom trenutku bilo neuporedivo teže. Pristup regionalnom i svjetskom tržištu je danas neuporedivo teži nego je to 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća bio, a upitno je da li bi trenutni kvalitet obrazovanja mogao zadovoljiti potrebe jedne takve kompanije kao što je bio Energoinvest.

Ipak, ključna razlika između sadašnjeg vremena i vremena od prije 73 godine je u tome što je 1951. godine Vlada dekretom mogla da osnuje firmu, pa je tako genijalnost Emerika Bluma mogla da dođe do punog izražaja.

Da bi se pojavio neki novi „Blum“ potrebno je kreirati ambijent u kojem je to moguće i naravno, potrebna je pomoć države.

Sasvim je sigurno da i danas postoje osobe sa vizijom, znanjem i poduzetničkim duhom koji bi bili u stanju pokrenuti uspješnu kompaniju. Postoje svijetli primjeri koji ovo potvrđuju: GS TMT, Grupacija Violeta, mnoge uspješne kompanije iz Tešnja, Banjaluke, Hercegovine i mnoge druge.

Potrebno je nekoliko preduvjeta ispuniti da bi bilo moguće pokrenuti npr. visokotehnološku kompaniju (Vizionar poput Emerika Bluma bi još davno prepoznao potencijal visoke tehnologije) u BiH od „nule“.

Podrška institucija
Paralelno sa pokretanjem jedne takve kompanije pokrenuti reformu obrazovanja i to bez previše pametovanja, jer u svijetu postoje obrazovni sistemi koji su se pokazali izuzetno uspješnim.
Osnivanje fonda za specijalizaciju najtalentiranijih na vrhunskim univerzitetima u svijetu
Stvaranje uvjeta za povratak vrhunskih stručnjaka iz dijaspore
Postavljanje ciljeva privrednog rasta. (Nekada su postojali petogodišnji planovi i oni su djelovali motivirajuće na uposlenike)