Karabegović: Industrija 4.0, jedini način da prestanemo biti država cijenjena po jeftinoj i odgovornoj radnoj snazi

Facebook Twitter LinkedIn

Industrija 4.0 četvrta je industrijska revolucija i u potpunosti je promijenila način proizvodnje, distribucije i upravljanja procesima u industriji, ali i način našeg života. Primjenom naprednih tehnologija industrijski sektor postaje sve pametniji, efikasniji i fleksibilniji. No, s ovim tehnološkim napretkom dolaze i novi izazovi, (ne)prilike, dileme.

Može li Bosna i Hercegovina sustići ove tokove? Možemo li pohvaliti pametnim tvornicama? Na koji način se mijenjaju znanja stručnjaka o proizvodnim procesima? Hoće li nas pametne tehnologije dovesti do pametnog društva?

Ususret dvodnevnom stručnom događaju PIT Industry 4.0 o ovim temama razgovaramo s akademikom prof. dr. Isakom Karabegovićem, profesorom na Univerzitetu u Bihaću i vodećim stručnjakom za pitanja Industrije 4.0.

Današnja renesansa industrije zasniva se na integraciji digitalne proizvodnje (industrije) i tržišta

Akademik prof. dr. Isak Karabegović / FOTO: Bravaria Industrial Marketing

. . .

Isak Karabegović je član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine i redovni profesor na Univerzitetu u Bihaću. Autor je 20 knjiga te brojnih publikacija. Osnivač je šest laboratorija, Instituta pri Tehničkom fakultetu, CENTA (Centar novih tehnologija). Osnivač je i generalni sekretar Društva za robotiku u Bosni i Hercegovini. Osnivač je Mašinskog fakulteta u Bihaću. Istraživački interesi prof. Karabegovića obuhvataju područja mehanike, robotike i novih tehnologija.

. . .

PIT: O Industriji 4.0 mnogo se govori; ipak, da li dovoljno? Stiče se dojam da smo u Bosni i Hercegovini prespavali: već se spominju Industrija 5.0, Industrija 6.0.

Možemo li ovdje govoriti o suštini Industrije 4.0 i promjenama koje ona donosi? Na koji način da promišljamo o ovim temama: kao eri revolucionarnih promjena ili jednostavnom slijedu prethodnih promjena? Možemo li sustići ove tokove?

U prošlosti smo imali tri industrijske rovolucije: prvu 1784. godine (parni stroj), drugu 1870. (električna energija), treću industrijsku revoluciju 1969. godine (internet, IT sistemi, elektronika, automatizacija), koje su promijenile proces proizvodnje, naše društvo, kao i način na koji živimo. U toku smo četvrte industrijske revolucije, a naziv Industrija 4.0 predložila je grupa stručnjaka (Henning Kagermann, Lukas & Wahlster) na sajmu u Njemačkoj.

Četvrta industrijska revolucija ili Industrija 4.0 već je prisutna oko nas, ali njezin koncept nije rasprostranjen. Njezinom implementacijom poboljšat će se mnogi aspekti ljudskog života. Dolazi do promjene u poslovnim paradigmama i modelima proizvodnje, što će se odraziti u svim nivoima proizvodnih procesa, kao i lanaca snabdijevanja, uključujući sve radnike u proizvodnom procesu do menadžera, dizajnera sajber-fizičkih sistema (CPS) i kupaca kao krajnjih korisnika. Svjedoci smo velikih promjena u svim industrijskim granama: pojavljuju se nove poslovne metode, dešava se preoblikovanje proizvodnih sistema, potrošnje, isporuke i transporta sve zahvaljujući implementaciji novih tehnoloških otkrića (robotika i automatizacija, računarstvo u oblaku / cloud computing, 3D štampači, radio frekventna identifikacija / RFID, senzorska tehnologija, umjetna inteligencije / AI, veliki podaci / Big Data, internet stvari / IoT, virtuelna i proširena stvarnost / AR, napredni bezbjednosni sistemi). Strategija implementacije Industrije 4.0 se sastoji u tome da se vrši prilagođavanje industrijske proizvodnje potpunoj pametnoj automatizaciji, a to znači uvođenje metoda samoautomatizacije, samokonfiguracije, samostalnog dijagnosticiranja problema i otklanjanje, spoznaja i inteligentno donošenje odluka. S druge strane, brojni su izazovi u narednom periodu, kao što su pitanja promjene poslovnih paradigmi, pravna pitanja, planiranje ljudskih resursa, pitanje sigurnosti, pitanje standardizacije. Uspjeh ili neuspjeh implementacije Industrije 4.0 leži u rukama svih učesnika u lancu, od proizvođača do krajnjeg korisnika i kupca. Ne mogu, a da ne citiram jednog od osnivača Industrije 4.0 njemačkog prof. dr. Henning Kagermann koji kaže: „Fabrika budućnosti kombinuje ogromnu količinu fleksibilnosti s optimalnim korištenjem resursa. Industrija 4.0 pruža šansu Njemačkoj da ojača našu ulogu proizvođača i dobavljača Business-IT. Ohrabrujuće je vidjeti da sve zainteresirane strane počnu djelovati u bliskoj suradnji s platformom Industrije 4.0.“

Neophodna je interakcija i saradnja kako bismo stvorili pozitivni pomak te omogućili pojedincima i grupama iz svih krajeva koristi od tekućih transformacija / FOTO: Bravaria Industrial Marketing

Ovdje ću navesti prednosti Industrije 4.0: smanjenje pritiska na radnike, prilagođavanje proizvodnje, orijentacija na individualne zahtjeve kupca, nove vrijednosti B2B usluga, povećana konkuretnost, efikasna upotreba raspoloživih resursa, usmjerenost na produktivnost, spremnost na nove izazove na domaćem i stranom tržištu. No, kao i svaka revolucija, i Industrija 4.0 ima nedostatke: osnovni nedostatak je manjak obzbjeđenja zaštite podataka, kontinuirana nabavka i održavanje infrastrukture, složeni i skupi tehnički standardi, u ruralnim područjima je nedostatak i slaba pokrivenost široko pojasnim internetom, radnici needucirani za korištenje infrastrukture, dodatna oprema za zaposlenike (znanje o IT sistemima) i glavni nedostatak ubjeđenje kompanija da ulažu u infrastrukturu i primjenu Industrije 4.0.

Potrebno je stvoriti okvir za razmišljanje o Industriji 4.0, koji opisuje ključna pitanja i naglašava moguće odgovore. Drugim rječima, potrebno je pružiti platformu za podsticanje javno-privatne saradnje i partnerstva o pitanjima koja se javljaju vezana za tehnološku revoluciju. U svim sredinama, tako i u industriji, neophodna je interakcija i saradnja kako bismo stvorili pozitivni pomak te omogućili pojedincima i grupama iz svih krajeva koristi od tekućih transformacija.

Obrazovni sistem 21. vijeka treba da pripremi mlade ljude za poslove koji još ne postoje, kako bi koristili tehnologije koje još nismo ni otkrili, a za konkuretnost koja će biti globalna

Naši najveći potencijali u Bosni i Hercegovini su mladi ljudi i mlade kompanije. U kompanijama moramo omogućiti: više saznanja o proizvodnim procesima, povezanost unutar organizacije, mogućnost optimizacije proizvodnog procesa putem stalnog prikupljanja vanjskih i unutranjih podataka, veću povezanost kompanije s kupcima i prilagođavanje proizvodnih procesa prema zahtjevima kupca. Zaposlene je neophodno dodatno educirati i obučiti informaciono-komunikacionim tehnologijama, uključiti ih u inovacijske procese (kao što su uključene mlade kompanije za izradu softwera), uvođenje nove vrste interakcije između čovjeka i mašine, sa stanovišta da je radnik što manje prisutan unutar tvornice, koristiti tehnologiju M2M, obezbjediti podršku za pametne potpomognute sisteme, napraviti decentralizaciju strukture. Na početku 21. vijeka umreženost se smatrala luksuzom, no svakim danom postaje sve važnije imati pristup internetu i biti u stanju komunicirati s cijelim svijetom. U Industriji 4.0 digitalni i stvarni svijet su povezani. Radne mašine, radna mjesta i ljudi će konstantno izmjenjivati informacije putem interneta. Proizvodnja s međusobno umreženim proizvodnim mašinama postaje skladna, mašina dobiva u svakom trenutku informaciju o operacijama na ostalim mašinama, vremenu dolaska određenog dijela do njega. Moramo kao prvo uspostaviti horizontalnu i vertikalnu integraciju u kompaniji. Da bi bio jasan izraz horizontalna integracija je uobičajeno prepoznata kao opimizirani tok sirovine i informacija od različitih dobavljača u globalnom lancu vrijednosti prema krajnjim korisnicima. Povezani IT-sistemi prate potrebe za sirovinama u svim koracima na globalnom nivou, što se temeljem tih informacija mogu kreirati planovi proizvodnje i na taj način proslijediti dobavljačima u realnom vremenu zahtjeve za potrebne komponente i sirovine za proizvodni proces.

Smjernice za uspostavu lanca vrijednosti kod nas u BiH su: obrazovanje i edukacija, uvođenje novih sistema za prilagođavanje, upravljanje životnim cilkusom proizvoda koji je podržan kroz globalni lanac vrijednosti, umrežavanje proizvodnih procesa u realnom vremenu – vertikalna povezanost, umrežavanje kompanija u globalnom lancu i međusobna saradnja, umrežavanje svih računara, ispostaviti širokopojasne mreže, računarstvo u oblaku, analitički sistemi, kibernetička sigurnost, M2M rješenja, sigurni terminali.

Digitalizacija industriji donosi veću fleksibilnost i produktivnost proizvodnje te kraće vrijeme pojavljivanja finalnog proizvoda na tržištu / FOTO: Freepik

PIT: U kontekstu prethodnog pitanja, kako se društva poput našeg nose s promjenama? Možda je nezahvalno (od)govoriti, no prepoznajete li kompanije koje su otišle najdalje u implementaciji Industrije 4.0? Šta, u našim okvirima, znači pametna industrija, pametna tvornica? Imamo li takvih?

Razvijene zemlje, na temelju državnih strategija i na tragu inicijative velikih korporacija, rade na kontinuiranoj i sistematskoj transformaciji svojih kompanija u pravcu implementacije Industrije 4.0. Drugim riječima, veći dio razvijenih zemalja nalazi se u digitalnoj transfornaciji. Za zemlje u razvoju, u koje se ubrajaju i zemlje Zapadnog Balkana, to se ne može konstatovati. Suočavaju se s tri glavna izazova u promoviranju jednakog pristupa prednostima koje donosi implementacija naprednih tehnologija:

Siromaštvo: značajan broj ljudi koji žive u zemljema u razvoju ne mogu sebi priuštiti nove usluge i nova dobra; ovdje su barijere ekonomske i društvene, nisu tehnološke;
Nedostatak vještina: osnovne i standardne vještine u zemljama u razvoju su za oko 10% – 20% niže nego u razvijenim zemljama, jer mnoge tehnologije zahtjevaju vještine pismenosti i računanja, dok napredne tehnologije zahtjevaju digitalne vještine i sposobnosti.
Digitalne razlike: skoro sve napredne tehnologije oslanjaju se na stabilne i brze fiksne internetske konekcije, ali skoro polovina svjetske populacije ostaje izvan dometa mreže, tako da u mnogim zemljama u razvoju ovo predstavlja nedostatak.

Mislim da nije samo cilj povećati produktivnost, nego poboljšati sve aspekte kada je proizvodnja u pitanju, od samog korištenja sirovina do reciklaže proizvoda kada im istekne radni vijek. Implementacijom Industrije 4.0 u potpunosti se ide u pravcu cirkularnu ekonomije

Kompanije u zemljama u razvoju bi se trebale početi fokusirati na mala pilot rješenja; mada često i ovi uspješni projekti ne nose stabilnu izvrsnost iz razloga što veći integracijski izazovi budu zanemareni. Kompanije u zemljama Zapadnog Balkana suočavaju se sa izazovima troškova implementacije Industrije 4.0, nedostatakom informacija i visokom složenosti naprednih tehnologija koje predstavljaju temelje Industrije 4.0. Unatoč tome su zainteresirane za pametnu proizvodnju, a kao razlozi mogu se navesti sljedeća četiri područja najvažnija za povećanje konkurentnosti: veća kvaliteta proizvoda, bolja komunikacija sa kupcima, smanjeni troškovi proizvodnje i bolja usklađenost sa specifikacijama kupca ili regulatornim zahtjevima. Mnoge kompanije žele probati pokušati, ali problem ne leži u tome kako započeti, već kako razviti timove koji mogu definisati problem sa više dimenzija, procijeniti opcije i razumjeti mjerenje dodane vrijednosti bilo koje pojedinačno rješenje u smislu kako potaknuti operativne performanse i poslovnu vrijednost. Okolnosti koje su se dešavale u posljednjih 30 godina u Bosni i Hercegovini nisu išle u prilog razvoja industrijske proizvodnje, ona se još reducirala. Industrija u Bosni i Hercegovini koja je datirala još iz samoupravljačkog modela upravljanja proizvodnjom nije dugoročno mogla ostati konkurentna u međunarodnim okvirima. Isto tako došlo je do tehnološkog raskoraka koji se dogodio spram zapadnih proizvodnih procesa, ali i izuzetno mali troškovi proizvodnih procesa u istočnim zemljama koje imaju rastuću ekonomiju. U ovakvom okruženju jedini način na koji se može zauzeti određeni prostor u regionalnim i međunarodnim okvirima je biti poseban, inovativan, tehnološki napredan, u konačnici konkurentan na globalnom tržištu.

I uz sve navedeno u Bosni i Hercegovini imamo kompanija koje su prepoznale prednosti implementacije tehnologija Industrije 4.0 tako da inestiraju i implementiraju navedene tehnologije i postaju konkurentne na globalnom tržištu.

Naši najveći potencijali u Bosni i Hercegovini su mladi ljudi i mlade kompanije / FOTO: Bravaria Industrial Marketing

PIT: Kako procjenjujete, jesu li poslodavci svjesni prednosti, na koje sve načine implementacija Industrije 4.0 može mijenjati njihove poslove? S druge strane, na koji način državni aparat i institucije mogu podržati ove tokove i ublažiti pritisak na poslodavce?

Poslodavci u Bosni i Hercegovini postaju sve svjesniji da nisu u mogućnosti uhvatiti korak s kompanijama iz razvijenih zemalja koje su već implementirale ili implementiraju tehnologije Industrije 4.0. Primorani su implementirati navedene tehnologije i sve više ih implementiraju, svjesni da na ovaj način mijenjaju u pozitivnom smislu svoje poslovanje, povećavaju produktivnost, smanjuju troškove proizvodnje, smanjuju zastoje, i povećavaju svoju konkurentnost na globalnom tržištu.

Implementacija Industrije 4.0 je jedini način da prestanemo biti država koja se cijeni po jeftinoj i odgovornoj radnoj snazi. Kako promjeniti su sliku? Mi moramo, kao i svaka država u svijetu, napisati i usvojiti „Strategiju razvoja i implemetacije Industrije 4.0“ u koji će biti postavljeni ciljevi i razrađeni planovi kako do tih ciljeva da dođemo

Implementacija Industrije 4.0 je jedini način da prestanemo biti država koja se cijeni po jeftinoj i odgovornoj radnoj snazi. Kako promjeniti su sliku? Mi moramo, kao i svaka država u svijetu, napisati i usvojiti „Strategiju razvoja i implemetacije Industrije 4.0“ u koji će biti postavljeni ciljevi i razrađeni planovi kako do tih ciljeva da dođemo. Naprimjer, Kina je usvojila strategiju „Made in Kina 2026“ gdje žele do 2025. godine da postanu jedna od tehnološki najrazvijenijih zemalja u svijetu. Vremenom sve spomenute nove tehnologije postaju jeftinije i pristupačnije za aplikaciju. Mi smo zemlja koja ima mladu dijasporu koja je razvijenim zemljama već savladala najnovije tehnologije moramo ima stvoriti okruženje da razvijaju biznis u bh. Moramo stalno vršiti edukaciju kako ljudi u proizvodnim procesim, tako medžmente kompanija, odnosno u svim segmentima, jer nas očekuju u budućnosti pametni proizvodni procesi, pametne fabrike, pametni automobili, pometni frižideri, pamerni uređaji, pametne kuće mapetna okruženja, pametni gradovi, itd. a da bismo mogli da sve koristimo moramo kontinuorano se obrazovati i educirati.

PIT: Koliko su sve nove tehnologije promijenile znanja stručnjaka o procesima u proizvodnji i industriji? Čini se da se sad u realnom vremenu mogu pratiti svi procesi i saznati mnogo toga što je ranije bilo skriveno?

Tehnologije Industrije 4.0 svakodnevno mijenjaju znanja inženjera u proizvodnim procesima i kompletnoj industriji. Donedavno, sve je bilo 9, 12, 14 tehnologija, a danas se procjenjuje preko 43 tehnologije Industrije 4.0:

Procjenjuje se da danas ima više od 43 tehnologije Industrije 4.0 / Ilustracija: Ljubaznošću prog. dr. I. Karabegovića

Implementacijom tehnologija Industrije 4.0 u mogućnosti smo da u svakom trenutku pratimo skoro sve parametre proizvodnog procesa koje smo u mogućnosti da u svakom trenutku mijenjamo. Za to su zaslužne određene tehnologije kao što je robotika, pametni senzori , veliki podati, vještačka inteligencija i informaciono komunikacione tehnologije. Razvijeni su robotski sistemi koji vrše inspekcijske preglede u toku rada proizvodnog procesa i svakom trenutku javljaju u centar praćenja proizvodnog procesa ako neki parametar nije adekvatan ili ako je došlo neke pogreške.

PIT: Sasvim sigurno da ovaj novi univerzum znanja može povećati produktivnost i doprinijeti rastu. No, jesu li povećana produktivnost i rast uvijek nužno dobar pokazatelj napretka? Sve smo svjesniji kako proizvodnja i potrošnja utječu na okoliš, planet i život. Kako Industrija 4.0 pristupa ovim pitanjima?

Mislim da nije samo cilj povećati produktivnost, nego poboljšati sve aspekte kada je proizvodnja u pitanju, od samog korištenja sirovina do reciklaže proizvoda kada im istekne radni vijek. Industrije 4.0 vodi računa o svim segmentima društva, od samog efikasnog trošenje energije i to korištenja obnovljivih izvora energije pri proizvodnji, do proizvoda koji su razgradivi poslije završetka radnog vijeka. Implementacijom Industrije 4.0 u potpunosti se ide u pravcu cirkularnu ekonomije.

PIT Industry 4.0 konferencija u Doboju: Kako izgraditi autonomnu tvornicu budućnosti?

PIT: Zanimljivo je o pametnoj industriji i pametnoj tvornici razmišljati kao o pametnom društvu. Rado bih da govorimo i o sasvim humanom aspektu industrijskih revolucija: ako je svrha svih posloženih procesa i pametnih uređaja u savremenom svijetu – rasteretiti ljude – šta u konačnici da radimo sa svim slobodnim vremenom koje nam preostaje?

Implementacijom tehnologija Industrije 4.0 idemo u pravcu pametnih fabrika, ali i svega oko nas: pametnog autonomnog vozila, pametne kuće, pametnih gradova, a sve s jednim ciljem – da se čovjek oslobodi monotonih i dosadnih poslova, da u svakom trenutku ima potrebne informacije te da može jednostavno i brzo donositi odluke. Mora se mijenjati obrazovni sistem, nastavne planove i programe podesiti novom vremenu koje dolazi. Uvijek je strah da će, dolaskom nove tehnologije, radnici ostati bez posla. To nije tačno jer uvođenjem novih tehnologije broj radnih mjesta se povećava. Čovjek se educira i priprema za nova radna mjesta koja su jednostavnija i kreativnija.

Japanski naučnik, prof. Michio Kiku smatra da će u svijetu:

Nestati potreba za tzv. repetitivnim zanimanjima ili poslovima, jer se oni mogu zamijeniti robotima.
Tražit će se zaposlenici na poslovima koji zahtijevaju imaginaciju, kreativnost, talent, znanstveni pristup, inovativnost, tj. Poslovima koje robot neće biti sposoban da radi najmanje još sljedećih 40 do 50 godina, a možda i više.
I dalje će biti traženi liječnici, iako će veliki dio posla dijagnostike i operativnih zahvata obavljati roboti i drugi uređaji.
Bit će potreba i za vojnicima i policajcima, ali kao stratezima koji će upravljati vojskom robota, a i dalje će biti potrebni suci, advokati, političari i slična zanimanja.

Zanimanja koja će biti tražena u budućnosti:

Digitalni arhitekti koji dizajniraju virtualne građevine za kompanije koje se bave prodajom nekretnina radi predstavljanja svojih proizvoda.
Kućni pomagači ili pomoćnice koje se brinu o starijima osobama u njihovim domovima i obavljaju kućanske poslove.
Projektanti i proizvođači funkcionalnih dijelova tijela za sportaše i vojnike.
Stručnjaci za projektiranje i izradu vrlo sitnih nano implantanata pomoću kojih se prati zdravlje osobe.
Vertikalni farmeri koji se brinu o usjevima koji se sade vertikalno kako bi se “uštedio” prostor.
Osoba koja uklanja podatke koji vam više nisu potrebni.
Kontrolor klime koji upravlja meteorološkim obrascima.
Dizajner koji upravlja hologramima virtualnih ljudi.
Hirurzi za povećanje memorije te očuvanje i poboljšanje pamćenja starijih osoba.
Broker koji upravljaju vašim viškom vremena, koje mijenja za usluge ili robu.
Dječji instruktor trenira podmladak koji će odgovarati zahtjevima roditelja.
Osobni “apotekar” koji nam omogućuje niz alternativnih terapija.
“Taktilni” programer razvija tehnologiju dodira za primjenu kod raznih proizvoda.
Inženjer koji projektira i izrađuje bioničke elemente i niz sličnih zanimanja.

PIT: Učesnik ste septembarskog događaja PIT Industry 4.0. Koliko su ovi događaji važni te šta posjetitelji mogu očekivati?

I u BiH cijena rada će se povećavati svake godine, kompanije će početi da implementiraju tehnologije Industrije 4.0. Digitalizacija industriji donosi veću fleksibilnost i produktivnost proizvodnje te kraće vrijeme pojavljivanja finalnog proizvoda na tržištu, čime se povećava konkurentnost. S druge strane, sve više se briše granica između proizvoda i usluga koje proizvođač omogućuje korisniku. Današnja renesansa industrije zasniva se na integraciji digitalne proizvodnje (industrije) i tržišta.

PIT Industry 4.0, dvodnevni stručni događaj, održat će se 5. i 6. septembra u Doboju / Tešnju / Tesliću

Edukativne konferencije i radionice su dobra prilika za razmjenu znanja i iskustva u području Industrije 4.0, pa tako i ova konferencija PIT Industry 4.0.

Ključne poruke konferencije o implementaciji Industrije 4.0 koje želimo poslati su:

Industrija 4.0 postaje najvažniji model razvoja, ne samo u industriji, već i ostalim privrednim granama.
Industrija 4.0 razvija i gradi novi poslovni model svake organizacije.
Modeli Industrije 4.0 (za SMEs i velike organizacije) pomažu da se u lancima nabavke / isporuke ostvare dodatne vrijednosti za svoje proizvode.
Prerađivačka industrija sa svojom privrednom strukturom u industriji (SMEs) može značajno unaprijediti svoju industriju implementacijom Industrije 4.0.
Industrija 4.0 zahtijeva novi model obrazovanja inženjera (inoviranje obrazovnih programa o Industriji 4.0 na fakultetima, prije svega inženjerske struke).
Sve navedeno čini okvir za razvoj i izgradnju inovativne i savremene industrije, prema modelima Indsutrije 4.0.

Umjesto zaključka, istakao bih da „obrazovni sistem 21. vijeka treba da pripremi mlade ljude za poslove koji još ne postoje, kako bi koristili tehnologije koje još nismo ni otkrili, a za konkuretnost koja će biti globalna.“ Razlog ovakvog zaključka leži u činjenici da u SAD deset najtraženijih poslova nije ni postojalo prije deset godina, a poznato je i da se svake dvije godine tehnološke informacije udvostruče, kao i da već danas zaposlenik u tehnološki razvijenim zemljama mijenja posao više od deset puta u radnom vijeku, jer su generičke i ICT tehnologije sve prisutnije.

. . .

Čitajte i Memišević: KONICA MINOLTA, rješenja po mjeri industrijske revolucije

Autor

Ajla Žujo Demirović

View all posts

Karabegović: Industrija 4.0, jedini način da prestanemo biti država cijenjena po jeftinoj i odgovornoj radnoj snazi

Mi moramo, kao i svaka država u svijetu, napisati i usvojiti „Strategiju razvoja i implemetacije Industrije 4.0“ u koju će biti postavljeni ciljevi i razrađeni planovi kako do tih ciljeva da dođemo

Related Posts

Kozina: “HR profesionalci trebaju razvijati tehničke kompetencije, ali i emocionalnu inteligenciju i etičko donošenje odluka”

Hadžić: Moramo biti tehničko-tehnološka država, ali privreda treba biti agresivnija u zahtjevima prema vlasti

Bajraktarević: NewCold Metal Construction primjer je uspjeha bosanske kompanije na svjetskom tržištu

Top 10 proizvođača građevinskih mašina u svijetu

Musić: SECW aktuelizira zajedničke izazove i prilike za djelovanje u regiji

Tehnološki park Split, inovacijski hub za poduzetnike

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Karabegović: Industrija 4.0, jedini način da prestanemo biti država cijenjena po jeftinoj i odgovornoj radnoj snazi

Mi moramo, kao i svaka država u svijetu, napisati i usvojiti „Strategiju razvoja i implemetacije Industrije 4.0“ u koju će biti postavljeni ciljevi i razrađeni planovi kako do tih ciljeva da dođemo

Autor

Related Posts

Kozina: “HR profesionalci trebaju razvijati tehničke kompetencije, ali i emocionalnu inteligenciju i etičko donošenje odluka”

Hadžić: Moramo biti tehničko-tehnološka država, ali privreda treba biti agresivnija u zahtjevima prema vlasti

Bajraktarević: NewCold Metal Construction primjer je uspjeha bosanske kompanije na svjetskom tržištu

Top 10 proizvođača građevinskih mašina u svijetu

Musić: SECW aktuelizira zajedničke izazove i prilike za djelovanje u regiji

Tehnološki park Split, inovacijski hub za poduzetnike

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba