b¤>j”Ó)΄þ¿!P±±ûÆîÔ«Èø&éÞö;Ä"k‰°B›Þ¶Ü}°ªèëè™òœ€âÍp²SVT‘(wŠºÄ™­µ!jêáþÕî�®ÓÖ õ†x¦;õ-m€¼@JÐý­önQ+¦¤îÕºÁ¢×›âÉ7æMa»jf…­J‘×ͱ4j¡ªþÑ²Øæ’†R· x¢ZMzù7v�ªIW‹‚ã¦/dêçÙž¸Ð¢×–íƒcˆZM~»ji�  ß’þösQz¬µû×ñÔ °ØDW¬Ž3çDe‘n"ÄùMÂ�è½+/ÿåéÝà™í•ÚBéÓ:û-²uÄùIJ�’é´7j±å§”ûŽð’‹9íÚpä=ï'mŠùANÂÞ­£=/êáøÍî™ñßÒBéÓ:û-·n&—°À’ôúnUf± ô×õ˜çÚÒq¬Šx¢ZM~»c�µ Ϲì»+,&ëåᾺܢÓÒF[¬Ž(ã1ú*"Ùù Ï’¥ò"J‘–ÓûÔ§¦ƒ“ãË<Ì;Æb"À² ‡×ë·"jëþ�”ºÜ¢ÓÒF[åÌxª ,ë!qÌý Ò›â·*]/à¢ÿÀØ�ñš‘2âÌ7 SMc¦s"‚¸ÎÞ­­DQ/â应ºÜ¢ÓÒF_üË!î :»s"‡¶ ƒÓý·7`£¡¶”¾—çŠÞFíÆ+çSVT»n"ÄùIJ‹Š‡önQ/â应ÿŠãŸÚB íÓ4í w D"ÄùIJ‹×­³-`â¦õÐÿÔÂ�‡S¨Î9öDr»ji� EJß…ø³gJâ应çÜçŸ�[÷ x¢ZM~»n"�¿IB؃ÿ¦!'æ¡ûÀûТѕÎË+ëõ(mÆðIK–Ê­°/|§ìºÏ�Ü¢ÓÒF[¬Šx¢ZMzÄG·Š %嬩¦/c­¤þúû‘ç®Ò[[ïÅ<çRI:ú:cÈùMÎŽ¡ö:z§ì¡¾ºÜ¢ÓÒF[¬×R¢ZM~æD Je li BiH pogodna za izgradnju mini nuklearne elektrane? - PIT.BA
PIT.BA
Description of the image
Description of the image
Deceuninck logo
Euroroal logo
Drive.ba banner
  • POÄŒETNA
  • Proizvodnja
  • Industrija
    • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • DrvopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • Prehrambena industrija
    • Industrija aluminijskih i PVC sistema
    • Automobilska industrija
  • Tehnologija
  • Leadership & Management
  • Personalni razvoj
  • Coffee Desk
  • Events
    • Konferencije
    • Online panel diskusije
    • Webinari
    • Sajmovi
  • ÄŒasopisi
No Result
View All Result
  • POÄŒETNA
  • Proizvodnja
  • Industrija
    • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • DrvopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • Prehrambena industrija
    • Industrija aluminijskih i PVC sistema
    • Automobilska industrija
  • Tehnologija
  • Leadership & Management
  • Personalni razvoj
  • Coffee Desk
  • Events
    • Konferencije
    • Online panel diskusije
    • Webinari
    • Sajmovi
  • ÄŒasopisi
No Result
View All Result
PIT.BA
No Result
View All Result
Home Industrija

Je li BiH pogodna za izgradnju mini nuklearne elektrane?

Procjene su da izgradnja mini nuklearne elektrane snage 300 MW iznosi cca 900 miliona dolara. Međutim, potrebno je uzeti u obzir eksploatacione troškove, kao i �injenicu da se BiH obavezala da će raditi na smanjenju emisija CO2

by Šefćet Tajić
29/04/2024
in Industrija
Reading Time: 4 mins read
0
Je li BiH pogodna za izgradnju mini nuklearne elektrane?
FacebookTwitterLinkedIn

Prva asocijacija kod spomena nuklearnih elektrana kod mnogih je Černobil i Fukushima. Ranije se u USA desio incident u NE „Otok tri milje“ koji je po obimu bio daleko manji u poređenju sa NE Černobil i Fukushima, jer nije došlo do topljenja jezgre. Sam spomen nuklearne elektrane kod mnogih izaziva nelagodu, a nerijetko i strah. Koliko je taj strah racionalan? Na �emu se temelji?

Napisano je na hiljade stranica analiza uzroka i posljedica Černobilske katastrofe. Ono što je najvažnije kod svake nesreće, kada se već dogodila, jeste izvući pouku kako se ista više ne bi ponovila

Sve veći interes u svijetu za izgradnju mini nuklearnih elektrana

ÄŒernobil

Godine 1986. desila se najgora nuklearna nesreća u historiji. Do ove nesreće je došlo, a to potvrđuju rezultati istrage,  kombinacijom dva faktora, koji odvojeno nisu mogli uzrokovati ovakvu katastrofu: ljudskom pogreškom i greškom u dizajnu. Greška u dizajnu u to vrijeme je bila kod reaktora sovjetske proizvodnje. Sastojala se u tome da su završeci grafitnih poluga, koje kontroliraju proces fisije, bili od metala koji su na visokim temperaturama promijenili volumen. Dakle, došlo je do širenja tako da više nije bilo moguće vratiti ih u reaktor, što je dovelo do nekontrolisane nuklearne fisije i reaktor je zapravo postao atomska bomba.

U međuvremenu napisane su na hiljade stranica analize uzroka i posljedica Černobilske katastrofe. Ono što je najvažnije kod svake nesreće, kada se već dogodila, jeste izvući pouku kako se više ne bi ponovila.

Fukushima

Magnituda zemljotresa koji se desio u Japanu 2011. godine iznosila je 9.0 po Rihteru! Ono što je zanimljivo je da, iako je to bio jedan od najrazornijih zemljotresa u pisanoj povijesti, ipak nije nanio zna�ajniju štetu reaktorima u NE Fukushima.

Glavne probleme je izazvao cunami koji je potopio generatore elektri�ne energije, ostavljajući bez napajanja pumpe zadužene za cirkulaciju vode na rektorima. Posljedica toga je bila pregrijavanje reaktora, zbog �ega je došlo do taljenja nuklearne jezgre.

Dakle, što se ti�e mogućnosti ponavljanja sli�nih slu�ajeva na Balkanskom poluostrvu, izgledi za to su prakti�no nikakvi. Dizajnerske greške reaktora su, prije svega, bile u reaktorima sovjetske proizvodnje i već odavno su uklonjene. Iako je region zapadnog Balkana seizmi�ki aktivan, naravno ne toliko kao pacifi�ka regija, odnosno pacifi�ki „vatreni prsten“ kao seizmi�ki najaktivnija oblast na zemlji u kojoj se dešava 90 procenata svih zemljotresa, takvi zemljotresi nisu mogući

PIT MetalCon 2024, vrijeme je za zna�ajan rast

Osim sigurnosnih razloga protivnici korištenja nuklerne energije navode primjer Njema�ke, koja je ugasila sve svoje reaktore, ali to je prvenstveno politi�ka odluka.

U prilog izgradnje i nuklearnih elektrana ide odluka Švedske, Francuske i Velike Britanije da rade na daljem razvoju i povećanju svojih mirnodopskih nuklearnih kapaciteta.

Aprila 2023. godine u Finskoj je u rad pušten najveći reaktor u Evropi snage 1,6 GW.

Dodajmo i to da je sve veći interes u svijetu upravo za mini nuklearne elektrane, tako da je samo u Poljskoj donesena odluka o izgradnji 24 modularna nuklearna reaktora ukupne snage 6,5 GW.

Ono što bi moglo stajati na putu izgradnje mini nuklearne elektrane ili više njih u BiH jesu finansije i politika

Procjene su da izgradnja mini nuklearne elektrane snage 300 MW iznosi cca 900 miliona dolara. Iako na prvi pogled djeluje da su termoelektrane isplativije, potrebno je uzeti u obzir eksploatacione troškove, kao i �injenicu da se BiH obavezala da će raditi na smanjenju emisija CO2.

Također, izgradnja mini NE je skuplja i od izgradnje vjetroelektrane ili fotonaponske elektrane iste instalirane snage, s tom razlikom da je napon kod fotonaponskih i vjetroelektrana varijabilan, tako da i u tom pogledu mini NE imaju zna�ajne prednosti.

Å to su Small Modular Reactors (SMR)?

SMR-ovi se definiraju kao mali nuklearni reaktori s maksimalnom snagom od 300 megavata elektri�ne energije (MWe) i mogu proizvesti 7 200 000 kWh dnevno. Za usporedbu, velike nuklearne elektrane imaju u�inak od preko 1000 MWe i mogu proizvesti 24 000 000 kWh dnevno.

Koje su prednosti?

Osim doprinosa dekarbonizaciji, SMR-ovi mogu pomoći u osiguravanju stabilnosti elektri�ne mreže u sistemu s većim udjelom obnovljivih izvora energije i sve većom potražnjom za elektri�nom energijom.

Budući da su manje veli�ine, izlazne snage i kapaciteta, SMR-ovima je potrebno manje prostora i manje vode za hlađenje. Osim toga, nude veću fleksibilnost pri odabiru lokacije od velikih nuklearnih elektrana.

SMR su modularni i mogu se proizvoditi u serijama, što omogućuje veću ekonomi�nost proizvodnje.

Kako se njihovi sistemi i komponente mogu tvorni�ki sastaviti, mogu se transportirati kao moduli ili �ak cijele jedinice na lokaciju, smanjujući troškove instalacije.

SMR-ovi su prikladni za zamjenu elektrana na fosilna goriva, omogućujući zadržavanje radnih mjesta za visokokvalificirane radnike u podru�jima pogođenim zatvaranjem takvih elektrana.

Vrlo su prikladni za integraciju u energetska središta u kombinaciji s drugim izvorima energije i energetskim vektorima, poput obnovljivih izvora energije.

Sigurnost SMR-ova

SMR-ovi koriste iskustvo rada tradicionalnih velikih reaktora, kao i korištenje malih reaktora u brodovima, podmornicama i drugim plovilima na nuklearni pogon, poput ledolomaca.

SMR-ovi imaju pasivne (inherentne) sigurnosne sisteme, s jednostavnijim dizajnom, jezgrom reaktora s nižom snagom i većim udjelima rashladnog sredstva. To ukupno zna�ajno povećava vrijeme dopušteno operaterima za reakciju u slu�aju incidenata ili nesreća.

Sigurnosna na�ela SMR-a uglavnom se oslanjaju na jednostavne pojave, kao što je prirodna cirkulacija za hlađenje jezgre reaktora, �ak i tokom incidenta ili akcidentnih situacija koje zahtijevaju vrlo ograni�ene ili nikakve radnje operatera da dovedu reaktor u sigurno stanje u slu�aju potrebe.

Ovi pasivni sigurnosni sistemi također omogućuju eliminaciju niza komponenti, ventila, sigurnosnih pumpi, cijevi i kablova, ograni�avajući de facto, rizik od njihovog kvara.

Autor

  • Å efćet Tajić
    Šefćet Tajić

    View all posts
Tags: Bravaria Industrial Marketingindustrijaizdvajamonuklearna elektranapreporucujemopreporuka urednikaŠefćet Tajić
ShareShareTweet
 
TargerBA
Bravaria
deceuninck
 

Related Posts

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca
Industrija

Od 2027. u kraćem formatu: Hannover Messe gubi 13.000 posjetilaca

05/05/2026
BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti
Industrija

BIAM i ZAVARIVANJE 2026 potvrdili status regionalnog središta industrijske izvrsnosti

04/05/2026
Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!
Industrija

Litijska groznica: Ekonomska šansa ili razlog za zabrinutost?!

24/04/2026
Next Post
Šabić-Keserović: Do kreativnosti industrije ne može doći u zatvorenom prostoru

Šabić-Keserović: Do kreativnosti industrije ne može doći u zatvorenom prostoru

Zašto je produktivnost problem u građevinarstvu?

Zašto je produktivnost problem u građevinarstvu?

Budućnost proizvodnje je osnažena generativnim dizajnom i vješta�kom inteligencijom

Budućnost proizvodnje je osnažena generativnim dizajnom i vješta�kom inteligencijom

Kategorije

  • Automobilska industrija (1)
  • Coffee Desk (247)
  • Edukacije (11)
  • Events (361)
    • Konferencije (174)
    • Online panel diskusije (13)
    • Sajmovi (16)
    • Webinari (14)
  • Heroji industrije (7)
  • Industrija (633)
  • Leadership & Management (336)
  • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija (3)
  • Personalni razvoj (210)
  • PIT Konferencije (22)
  • Prehrambena industrija (7)
  • Proizvodnja (452)
  • Tehnologija (353)
  • Travel (1)
  • Trending (55)
    • Interview (34)
PIT.BA

© 2025 Pit.ba
Bravaria Industrial Marketing

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba
Image 3



Pratite nas

No Result
View All Result
  • POÄŒETNA
  • Proizvodnja
  • Industrija
    • MetalopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • DrvopreraÄ‘ivaÄ�ka industrija
    • Prehrambena industrija
    • Industrija aluminijskih i PVC sistema
    • Automobilska industrija
  • Tehnologija
  • Leadership & Management
  • Personalni razvoj
  • Coffee Desk
  • Events
    • Konferencije
    • Online panel diskusije
    • Webinari
    • Sajmovi
  • ÄŒasopisi

© 2025 Pit.ba
Bravaria Industrial Marketing