Omori: Region Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu je regija sa mnogo mogućnosti

Facebook Twitter LinkedIn

O ekonomskim prilikama u BiH, mogućnostima i općim razlikama Japana i Bosne i Hercegovine, razgovarali smo sa šefom Odjela za ekonomsku saradnju u Ambasadi Japana BiH, Yuichiro Omorijem, koji se osvrnuo na dosadašnji mandat koji je preuzeo prije nepunih godinu dana te uputio nekoliko interesantnih savjeta iz svog domena.

G.Omori, Vi ste na čelu Odjela za ekonomsku saradnju u Ambasadi Japana BiH, nepunih godinu dana. Prije svega, kako je tekao Vaš diplomatski put do Sarajeva tj. do BiH?

“Pridružio sam se Ministarstvu vanjskih poslova Japana prije više od deset godina i od tada sam radio u Tokiju na pitanjima razoružanja u regionu Zapadnog Balkana itd. Radio sam u još jednoj od ambasada Japana na Zapadnom Balkanu, odnosno Beogradu što mi je dalo priliku da naučim lokalni jezik. Takoder sam sretan što imam priliku raditi u Sarajevu.”

Vaša karijera unutar zemalja regiona je zaista impozantna. Možete li napraviti neku paralelu iskustava u navedenim zemljama s ekonomskog aspekta?

“Područje bivše Jugoslavije ima historiju prosperiteta u industriji i ekonomiji. Obrazovni standard je također visok. Zapravo, ljudi iz regiona su uspješni u raznim oblastima širom svijeta. Govoreći o zajedničkim karakteristikama, to je zajedničko i sa Japanom, da ekonomija miriše na život i historiju zemlje.”

Šta Vam se do ovog trenutka boravka sviđa u Sarajevu iz ugla turiste, diplomate ali i ekonomskog stručnjaka i koliko ste imali prilike putovati kroz BiH?

“Ski resort i prekrasne planine udaljene su samo oko 30 kilometara, a Sarajevo je grad bogat prirodom. Za mene, koji sam rođen u Tokiju, život u gradu blizu veličanstvene prirode je divno iskustvo. Vikendom kada je lijepo vrijeme uživam u prirodi u blizini Sarajeva.”

Poznato je da Japan ima tržišno orijentisanu i visoko razvijenu ekonomiju. Druga je najrazvijenija ekonomiju na svijetu i članica je Grupe sedam (G7). Prema MMF-u, Japan ima BDP od oko 5 biliona. Japan je fokusiran na proizvodnju preciznih i visokotehnoloških predmeta kao što su hibridna vozila, robotika i optički instrumenti a manufacturing-prerađivačka industrija mu je najraznovrsnija od biohemije sve do one za proizvodnju motornih vozila poput Toyota, Honda, Nissan, Suzuki, Mazda, Mitsubishi i drugih. Ipak, manje je poznato da je poljoprivreda i dalje na prvom mjestu u Japanu.

Koje su to prednosti koje ste do sada uočili a koji nedostaci na kojima društveno ali prevashodno ekonomski možemo i trebamo djelovati? Koliko su velike kulturološke razlike između BiH i Japana u kontekstu radnih navika, odnosa ka poslu? Da li ste primijetili neke znatne razlike i koje su?

“Lako je uočiti razlike u životima ljudi. Bosanci jedu ćevape, a Japanci sushi. Razlika ima jako puno, zato želim da pronađem zajednički jezik. Volimo ljude i živimo i radimo da zaštitimo našu zajednicu, porodicu i prijatelje. Mislim da je tako u BiH i Japanu. Ako postoji razlika, smatram da su Bosanci više navikli da uživaju u životu nego Japanci. Razlog je možda taj što je prekrasna priroda u blizini.”

Imate li saznanja koliko ima investitora iz Japana u BiH i koje su to najčešće djelatnosti, da li postoje neke bh. kompanije koje djeluju u Japanu?

“Što se tiče investicija iz Japana, Tsubaki Nakashima vodi fabriku u Konjicu. U proizvodnoj industriji, Tsubaki Nakashima je jedina investicija. Nema informacija o aktivnostima bosanskohercegovačkih kompanija u Japanu.”

Šta privlači investitore Japana da ulažu u biznise u BiH i zemlje regiona i šta bi, konkretno BiH, po Vašem mišljenju, trebala uraditi na putu ka tome da postane bolja investiciona platforma kada su investitori iz Japana u pitanju? Šta biste s druge strane poručili investitorima iz Japana?

“Region Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu, je regija sa mnogo mogućnosti. Najveći problem je što Japanci ne znaju za prednosti kao što su regionalna stabilnost, postojanje odličnih radnika i povezanost sa Evropom. U svakom slučaju, mislim da je najvažnije osvijestiti japanske kompanije o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini.”

Sigurno je da i u Japanu kao i svakoj zemlji na svijetu postoje “ekonomske migracije”. Kakva je politika Japana ka mladima i (samo)zapošljavanju? Da li se velike industrije uključuju u projekte te vrste i na koji način?

“U Japanu, nedostatak radnika u svakoj industriji postaje sve ozbiljniji zbog starenja i smanjenja stanovništva. Osim toga, ekonomski rast stagnira već oko 30 godina, a i vlada i velike korporacije ulažu napore da revitaliziraju japansku ekonomiju.”

Koliko je obrazovni sistem Japana zaslužan za pripremu mladih za tržište rada i koje bi bile Vaše preporuke u tom smjeru za BiH i zemlje regiona?

“Međunarodna istraživanja također potvrđuju da japanski obrazovni sistem pruža adekvatnu pripremu u smislu znanja. Međutim, postoji mogućnost da je priprema u smislu vještina za stvarne ekonomske aktivnosti nedovoljna u japanskom obrazovanju. Djeca i mladi ugledaju se na odrasle. U Japanu je oko 90% zaposlenih. Japan možda nema dovoljno obrazovanja za ekonomske izazove koje nadolaze.”

Manje je poznato da je studij u Japanu dosta povoljan za strane studente. Smatrate li da bi se moglo više raditi na razmjeni studenata i koje bi to eventualne naučene prakse mogle biti integraciono benefitne po ekonomski razvoj BiH a bez prevelikih reformi?

“Japan ima populaciju od više od 100 miliona ljudi i kopnenu površinu malo veću od Njemačke. U tom smislu, ekonomski razmjeri su veliki i mogućnosti su različite. Takođe imamo jaka polja kao što su automobili, optička oprema i građevinska oprema. Nadam se da će se razmjena ljudi između Bosne i Hercegovine i Japana proširiti, naročito kroz studentsku populaciju.”

Kakav je Vaš strateški plan, obzirom da ste na početku mandata i šta biste željeli da bude rezultat Vašeg djelovanja?

“Japan je ostrvska država u istočnoj Aziji, geografski udaljena od Bosne i Hercegovine. Međutim, Japan naporno radi na poboljšanju kvaliteta života građana BiH i podržava njeno pristupanje EU. Volio bih da građani BiH znaju više o ovoj činjenici. S druge strane, u Japanu malo ljudi poznaje trenutnu situaciju u BiH. U svakom slučaju, nadam se da ćemo se moći bolje upoznati i razmijeniti međusobna iskustva.”

Omori je nedavno održanoj Targer LeanCon koneferenciji unutar svog uvodnog obraćanja izjavio da su ekonomski oporavak i razvoj Japana nastupili nakon Drugog svjetskog rata, kada je bilo potrebno napraviti velike promjene i krenuti putem ekonomskog oporavka i razvoja.

“Kao što znate, Japan ima vrlo malo prirodnih resursa. Sve što smo imali u Japanu su ljudski resursi. Vjerujem da se iskustvo i znanje Japana mogu iskoristiti u Bosni i Hercegovini, koja ima bogate ljudske resurse. Japan će nastaviti pružati što veću podršku ekonomskom razvoju, koji je temelj mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Bio bih veoma sretan kada bi znanje Japana moglo biti korisno u toj podršci.”

Autor

Pit.ba Redakcija

View all posts

Omori: Region Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu je regija sa mnogo mogućnosti

Bosanci su više navikli da uživaju u životu nego Japanci

Related Posts

Adria Procurement Event 2026: Vodeći susret nabavnih stručnjaka vraća se u Opatiju i Motovun

PIT Adria Summit 2025: Od tržišta do pogona, od ljudi do inovacija

Počeo je PIT Adria Summit 2025

Finska, primjer kako učiti od najboljih

Meggle BH započeo izvoz u Austriju

Koji poslovi će nestati do 2031. godine?

Kategorije

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Omori: Region Zapadnog Balkana, uključujući Bosnu i Hercegovinu je regija sa mnogo mogućnosti

Bosanci su više navikli da uživaju u životu nego Japanci

Autor

Related Posts

Adria Procurement Event 2026: Vodeći susret nabavnih stručnjaka vraća se u Opatiju i Motovun

PIT Adria Summit 2025: Od tržišta do pogona, od ljudi do inovacija

Počeo je PIT Adria Summit 2025

Finska, primjer kako učiti od najboljih

Meggle BH započeo izvoz u Austriju

Koji poslovi će nestati do 2031. godine?

Kategorije

Tel. +387 33 846 213 E-mail: info@www.pit.ba | O nama | Oglašavajte se na PIT.ba

Pratite nas

Tel. +387 33 846 213
E-mail: info@www.pit.ba
| O nama | Oglašavajte se na PIT.ba