Industrija je odlično napredovala od početka pandemije Covida i postoji nekoliko argumenata da se to nastavi. Istovremeno, mogu iznijeti i mnoge argumente zašto će se tržište promijeniti na gore. Previše je pokretača koji mogu i najverovatnije će uticati na tržište da bismo pokušali da predvidimo šta će se dogoditi u drugoj polovini godine. Nema veze kako će tržište izgledati 2023. godine! Dugoročni izgledi za drvnu i šumsku industriju izgledaju dobri i obećavajući, ali kratkoročni i srednjoročni ne mogu biti nejasniji.
Rat u Ukrajini i ekonomske sankcije nakon njega imaju – i imaće – ogroman uticaj na tržište drveta. Rekao bih i veći uticaj nego što je imao Covid. Rusko, bjelorusko i ukrajinsko drvo neće biti dozvoljeno na evropskim tržištima, a uticaj će se osjetiti tek nakon ljeta jer postojeći ugovori mogu biti isporučeni do kraja juna. Obim izvoza rezane građe iz ove tri zemlje u Evropu iznosio je preko 8 miliona m3 godišnje, što predstavlja oko 10% evropske potrošnje. Nestanak ovog obima imaće ogroman uticaj na evropska i svetska tržišta.
Neizvjesnost potrošača, značajno povećanje inflacije i ono što se dalje dešava u ratu neminovno će smanjiti potrošnju i potražnju za proizvodima od drveta. Koliko i kada će se to smanjiti, za sada nije poznato.
Globalni trgovinski tokovi će se promijeniti jer rusko i bjelorusko drvo neće stići na evropska i japanska tržišta. Ruske pilane će biti prisiljene prodavati više na kineska i druga azijska tržišta, što će rezultirati sve većim pritiskom cijena na tim tržištima. Ruske pilane u Sibiru će biti u boljoj poziciji da prodaju svoje proizvode Kini, ali će mlinovi na sjeverozapadu Rusije imati velike logističke izazove. To će rezultirati smanjenim evropskim izvozom na kineska i neka azijska tržišta. Također, kako ruske i bjeloruske pilane neće moći trgovati u američkim dolarima, nekoliko MENA tržišta će vrlo vjerovatno kupovati manje drvne građe od njih, što će rezultirati većom potražnjom za evropskim pilanama.
Situacija će biti drugačija za trupce, stolariju i ambalažu. Potražnja se mora smanjiti za više od 6-8% da bi se balans potražnje ponude promijenio. Za stolarijom i ambalažnim materijalom potražnja bi se trebala smanjiti za više od 10% jer Rusija, Bjelorusija i Ukrajina uglavnom opskrbljuju ova tržišta.
Vrlo je teško predvidjeti kako će se godišnji bilans ponude i potražnje proizvoda od drveta riješiti. S jedne strane vidimo kako potražnja usporava, ali nestanak jednog od najvećih svjetskih proizvođača šumskih proizvoda sa europskog tržišta je događaj bez presedana.
Sektori tvrdog drveta i šperploče su na sličan način pogođeni, a njihove izglede je jednako teško predvidjeti.
Osim toga, dostupnost mekog drveta u narednim godinama u srednjoj Evropi će se smanjiti zbog potkornjaka.
Članak „Fog of war obscures outlook“ autora Sampsa Auvinena preveden je sa portala ttjonline.
