Postoji mnogo različitih problema s još više mogućih rješenja. Postoji i mnoštvo različitih alata za rješavanje problema. Evo pregleda nekoliko različitih struktura za koje znam, iako nisu sve uvijek korisne. Javite mi ako imate još primjera.
Četiri tipa problema prema Artu Smalleyju
Ja nisam prvi koji je analizirao vrste problema. Art Smalley je napisao dobru knjigu o „Četiri tipa problema“ (o kojoj bih takođe jednog dana trebao napisati blog post). On ih je grupisao na sljedeći način:
-
Otklanjanje kvarova (Troubleshooting):
Nešto loše se dešava i mora se popraviti – i to brzo! -
Odstupanje od standarda (Gap from Standard):
Vaši operateri, ili barem jedan od njih, ne slijedi standard. To znači da je ili operater pogriješio, ili je standard pogrešan, i jedno ili drugo mora se promijeniti. -
Ciljno stanje (Target State):
Vaša trenutna situacija još nije postigla ciljeve (sigurnost, kvalitet, produktivnost ili trošak). Iako to nije neposredan problem, potrebno ga je riješiti radi kontinuiranog uspjeha kompanije. -
Otvoreni i inovativni problem (Open-Ended and Innovation):
Neograničen tip problema koji može dovesti do novih proizvoda ili tehnologija, te može fundamentalno promijeniti trenutno stanje.
Cynefin okvir
Cynefin okvir je nazvan po velškoj riječi koja znači „stanište“, „mjesto boravka“, „poznato“, „blisko“. On okvirno strukturira probleme prema njihovoj složenosti.
-
Jednostavni/Očigledni (Simple/Obvious):
Vrlo linearni i lako razumljivi problemi kod kojih je uzrok i posljedica očigledna. Takvi problemi se često lako rješavaju. -
Komplikovani (Complicated):
Uzrok i posljedica su poznati, ali zahtijevaju dodatnu analizu ili istraživanje. -
Kompleksni (Complex):
Uzrok i posljedica su prilično složeni i često se otkriju tek nakon što se problem već desio (tj. nakon što se dogodio). -
Haotični (Chaotic):
Uzrok i posljedica su vrlo nejasni i gotovo ih je nemoguće razumjeti. -
Nered (Disorder):
Ne znate čak ni da li je vaš problem jednostavan, komplikovan, kompleksan ili haotičan.
„Zli“ problemi naspram „pitomih“ problema
Naslov ove klasifikacije sve govori.
-
Pitomi problemi (Tame Problems):
Ovi su prilično jednostavni. Odnos je dobro razumljen, rješenje je jasno, a lako je i izmjeriti da li je rješenje djelovalo kako je očekivano. -
Zli problemi (Wicked Problems):
Loše definisani, snažno povezani s drugim uzrocima i posljedicama, te mogu imati mnogo mogućih rješenja s nejasnim efektima. Teško je reći da li je vaše rješenje zaista napravilo razliku.
Poznata i nepoznata područja
Još jedna struktura je da pogledamo šta znamo, a šta ne znamo. Možda ste ovo čuli u američkoj politici kao argument za invaziju na Irak (2002).
-
Poznata poznata (Known knowns):
Stvari kojih smo svjesni i koje razumijemo. -
Poznata nepoznata (Known unknowns):
Stvari kojih smo svjesni, ali ih ne razumijemo. -
Nepoznata poznata (Unknown knowns):
Stvari kojih nismo svjesni, ali ih razumijemo ili znamo implicitno. -
Nepoznata nepoznata (Unknown unknowns):
Stvari kojih nismo svjesni niti ih razumijemo.
Procjena uticaja (Impact Assessment)
Još jedan način da se sagleda problem je da se pogleda njegov uticaj. Ovo je takođe povezano s FMEA analizom (Failure Modes and Effects Analysis), koja se koristi za određivanje prioriteta problema tokom razvoja proizvoda.
-
Ozbiljnost (Severity):
Koliko je problem kritičan? (Manja neprijatnost, značajan poremećaj, katastrofalni kvar.) -
Učestalost (Frequency):
Koliko često se problem javlja? (Rijetko, povremeno, često, stalno.) -
Domet/obuhvat (Reach/Scope):
Koga ili šta problem pogađa? (Pojedinca, tim, odjeljenje, cijelu organizaciju, vanjske dionike.) -
Trošak (Cost – procijenjeno):
Koje su potencijalne finansijske posljedice ako se problem ne riješi? (Direktni troškovi, izgubljeni prihod, narušena reputacija.)
Dostupnost i kvalitet informacija
Još jedan način je da pogledamo kvalitet dostupnih podataka. Da li mnogo znamo, znamo malo, ili – najgore – naši izvori informacija međusobno proturječe?
-
Bogati podaci (Data Rich):
Ima li dovoljno pouzdanih podataka za analizu problema? -
Siromašni podaci (Data Poor):
Jesu li podaci oskudni, nepouzdani ili nepostojeći? -
Konzistentnost informacija (Information Consistency):
Da li različiti izvori informacija daju kontradiktorne prikaze?
Konsenzus
Djelimično povezano sa složenošću problema, može postojati različit nivo saglasnosti i o samom problemu i o efektima rješenja.
-
Visok konsenzus (High Consensus):
Sve uključene strane se slažu oko toga šta je problem. -
Umjeren konsenzus (Moderate Consensus):
Postoji opšti dogovor o problemu ili rješenju, ali se detalji osporavaju. -
Nizak konsenzus / neslaganje (Low Consensus/Disagreement):
Različiti akteri definišu problem različito, ili čak negiraju njegovo postojanje. Ovo je jak pokazatelj da se radi o „zlu“ vrsti problema.
Reverzibilnost
Još jedan zanimljiv način da sagledamo problem – ili preciznije njegovo rješenje – jeste da procijenimo da li je ono reverzibilno, odnosno koliko se lako može poništiti.
-
Visoko reverzibilno (Highly Reversible):
Akcije preduzete za rješavanje problema se mogu lako poništiti ili izmijeniti bez značajnih negativnih posljedica ili troškova. Često se radi o organizacijskim rješenjima. -
Umjereno reverzibilno (Moderately Reversible):
Akcije se mogu poništiti, ali uz određeni napor, manje posljedice i troškove. -
Nepovratno / visoki ulog (Irreversible/High Stakes):
Akcije imaju trajne ili visokouticajne posljedice, i gotovo ih je nemoguće poništiti. To čini pristup „pokušaj i greška“ opasnim.
Sažetak
Sve u svemu, postoji priličan broj načina da se strukturira problem. Većina njih se fokusira na složenost problema, što bi i bio moj omiljeni pristup u većini slučajeva.
Za jednostavne probleme, jednostavno ih riješite.
Za srednje složene probleme, volim Toyota Practical Problem Solving (PPS) metod koji koristi A3 list.
Za vrlo složene probleme, poput postavljanja nove proizvodne linije ili nove fabrike, može biti potreban poseban tim koji će raditi puno radno vrijeme tokom dužeg perioda.
Ali takođe volim i četiri tipa problema prema Artu Smalleyju.
I konačno, važno je razumjeti da li su promjene reverzibilne i koliko ih je lako poništiti.
Sada izađite, riješite svoje probleme (čak i one zle) — i organizujte svoju industriju!
Tekst “Different Problems Require Different Solution Approaches” preveden je sa stranice AllAboutLean.
