Mislim da sam barem nešto produktivniji od prosjeka, i ljudi me ponekad pitaju za savjete o produktivnosti. Zato sam odlučio sve to napisati na jednom mjestu.
O složenom rastu često se raspravlja kao o finansijski konceptu, ali podjednako funkcionira i u karijerama, i to je prava magija. Malo povećanje produktivnosti, akumulirano tokom 50 godina, vrijedi mnogo. Zato se isplati naučiti kako optimizirati produktivnost. Ako uradiš 10% više i svaki dan postaneš 1% bolji u odnosu na druge, kumulativna razlika je ogromna.
Na čemu radiš?
Nije važno koliko se brzo krećeš ako to činiš u bezvrijednom smjeru. Izbor pravog zadatka je najvažniji dio produktivnosti i obično skoro zanemaren. Stoga, razmišljaj o tome više! Samostalno razmišljanje je teško, ali je nešto u čemu možeš postati bolji vježbanjem.
Najimpresivniji ljudi koje poznajem imaju čvrsta uvjerenja o svijetu, što je rijetkost u populaciji. Ako se uvijek slažeš s posljednjom osobom s kojom si pričao/la, to nije dobro. Naravno, ponekad ćeš biti u krivu, ali razvij samopouzdanje da ostaneš pri svojim uvjerenjima. To će ti omogućiti hrabrost da se zauzmeš za važne stvari koje većina ne uviđa.
Pobrinem se da u rasporedu ostavim dovoljno vremena za razmišljanje o tome na čemu raditi. Najbolji načini da to postignem za mene su čitanje knjiga, druženje sa zanimljivim ljudima i boravak u prirodi.
Naučio sam da ne mogu biti jako produktivan radeći stvari do kojih mi nije stalo ili koje ne volim. Zato jednostavno nastojim ne dovesti se u situaciju u kojoj ih moram raditi (delegiranjem, izbjegavanjem ili nekim drugim načinom). Stvari koje vam se ne sviđaju bolno koče moral i poletnost.
Usput, evo i važne lekcije o delegiranju: sjeti se da su i drugi najproduktivniji kada rade ono što vole, i radi za druge ono što bi želio/la da drugi rade za tebe — pokušaj otkriti ko šta voli (i zna) raditi i delegiraj na taj način.
Ako ti se dulje vrijeme ne sviđa ono što radiš, ozbiljno razmisli o velikoj promjeni posla. Kratkoročno sagorijevanje se dešava, ali ako se ne riješi kratkim odmorom, možda je vrijeme da radiš nešto što te više zanima.
Imao sam veliku sreću što sam našao posao koji mi se toliko sviđa da bih ga radio i besplatno, što olakšava visoku produktivnost.
Važno je razumjeti da možeš naučiti bilo šta i brzo se poboljšavati. Ovo se čini kao malo vjerojatno čudo prvih nekoliko puta, ali na kraju naučiš vjerovati da to možeš učiniti.
Obično je za odličan rad potreban i tim. Trudi se biti okružen pametnim, produktivnim, srećnim i pozitivnim ljudima koji ne omalovažavaju tvoje ambicije. Volim biti u društvu ljudi koji me guraju naprijed i inspiriraju. Koliko je u tvojoj moći, izbjegavaj suprotne tipove. Dopustiti im da preuzmu tvoj mentalni ciklus užasna je cijena.
Istovremeno, moraš oboje – i izabrati pravi problem i odraditi posao. Nema mnogo prečica. Ako radiš nešto zaista važno, vjerovatno ćeš morati i pametno i naporno raditi. Za najveće se nagrade žestoko natječe. Ovo nije uvijek tačno u svim oblastima (ima vrhunskih matematičara koji ne rade mnogo sati sedmično), ali jeste u većini slučajeva.
Prioriteti
Moj sistem ima tri ključne tačke: „Pobrini se da važne stvari privedeš kraju“, „Ne troši vrijeme na gluposti“ i „Pravi mnogo lista“.
Toplo preporučujem korištenje lista. Pravim liste onoga šta želim postići godišnje, mjesečno i dnevno. Liste pomažu fokusiranju i u multitaskingu jer ne moram sve držati u glavi. Ako nisam raspoložen za neki zadatak, uvijek mogu naći nešto drugo što me veseli.
Više volim liste stavljene na papir. Lako se dodaju i uklanjaju zadaci. Mogu ih koristiti tokom sastanaka i ne osjećam se nepristojno. Često prepisujem liste, što me primorava da razmišljam o svemu na njima i daje priliku da nešto dodam ili izbacim.
Ne bavim se previše kategorizacijom ili procjenjivanjem veličine zadataka (uglavnom samo stavim zvjezdicu pored najvažnijih).
Pokušavam odrediti prioritete na način koji stvara poletnost. Što više završim, bolje se osjećam, i onda opet više završim. Volim da dan počnem i završim sa zadatkom na kojem mogu ostvariti pravi napredak.
Neumoran sam u obavljanju svojih najvažnijih projekat. Otkrio sam da ako zaista želim da nešto uradim i dovoljno se potrudim, to se obično i dogodi.
Pokušavam biti nemilosrdan u odbijanju nepotrebnih stvari i pokušavam sve nevažnije uraditi što brže mogu. Vjerovatno pretjerujem; naprimjer, siguran sam da sam ponekad i grub u odgovorima na mailove.
Generalno izbjegavam sastanke i konferencije jer mi troše previše vremena — najviše vrijednosti dobijem radeći u svom uredu. Ipak, bitno je ostaviti prostor u rasporedu za slučajne susrete i upoznavanje novih ljudi i ideja. Imati otvorenu mrežu je vrijedno; iako je 90% tih slučajnih sastanaka gubljenje vremena, preostalih 10% to nadoknadi.
Većina sastanaka najbolje funkcionira ako traju od 15 do 20 minuta ili dva sata. Uobičajeni jednosatni sastanci obično su pogrešni i vode do mnogo izgubljenog vremena.
U različita doba dana nastojim obaviti različite vrste poslova. Prvih nekoliko sati jutra su mi najproduktivniji, pa ne dozvoljavam sastanke tada. Sastanke obično zakazujem poslijepodne. Pravim pauzu ili mijenjam zadatak čim osjetim pad koncentracije.
Većina ljudi ne cijeni dovoljno svoje vrijeme. Iznenađen sam brojem ljudi za koje znam da zarađuju 100 dolara po satu, a provodi sate radeći nešto što ne želi samo da uštedi 20 dolara.
Također, nemoj upasti u zamku opsesije produktivnošću — jurnjava za produktivnošću radi produktivnosti same nije od pomoći. Mnogi troše previše vremena razmišljajući kako savršeno optimizirati sistem, a premalo se pitaju rade li na pravim problemima. Nije važno koji sistem koristiš i koliko izvlačiš iz svakog trenutka ako radiš na pogrešnoj stvari.
Pravi cilj je optimalno rasporediti svoju godinu, a ne dan.
Fizički faktori
Vrlo je vjerovatno da ono što je optimalno za mene neće biti optimalno za tebe. Morat ćeš eksperimentirati da otkriješ šta tvom tijelu najviše odgovara. Definitivno vrijedi potruditi se — pomaže u svim oblastima života i osjećaš se bolje i srećnije.
Vjerovatno mi je trebalo malo vremena svake sedmice tokom nekoliko godina da dođem do onoga što mi najbolje odgovara, ali ako radim sve dolje navedeno, produktivniji sam barem 1,5x puta nego inače.
San je za mene najvažniji fizički faktor produktivnosti. Korisna je neka vrsta uređaja za praćenje spavanja kako biste saznali kako najbolje spavati. Najdosljedniji sam sa stvarima koje spadaju u kategoriju „postavi i zaboravi“, a stvarno volim Emfit QS+Active.
Volim hladnu, tamnu, tihu sobu i dobar dušek (dugo sam odbijao kupiti kvalitetan dušek, što je glupost — jako mnogo utječe na kvalitet sna). Ne jesti puno sat-dva prije spavanja pomaže. Ne piti alkohol također puno pomaže, iako nisam spreman uvijek to izbjegavati.
Koristim Chili Pad da mi bude hladno dok spavam ako ne mogu dovoljno rashladiti sobu, što je odlično, ali bučno (rashladna mašina je izvan sobe).
Kad putujem, koristim masku za oči i čepiće za uši.
Ovo može biti kontroverzno, ali uzimam malu dozu tableta za spavanje (otprilike trećinu normalne doze) ili vrlo malu dozu kanabisa kad ne mogu zaspati. Generalno loše spavam, a naročito kad putujem. Sigurno postoje kompromisi, ali i ne spavati dobro ima svoje posljedice. Ako već dobro spavaš, ne bih ovo preporučio.
Svako jutro koristim puni spektar LED svjetla 10-15 minuta dok čitam mailove. To je super — ako ništa drugo ne probaš, probaj ovo. Za mene je ogromna korist. Volim ovaj model, a lako je za putovanja.
Vježbanje je vjerovatno drugi najvažniji fizički faktor. Isprobao sam više programa tokom nekoliko mjeseci i najbolji mi je dizanje teških tegova triput sedmično po sat, uz povremeni HIIT. Osim što poboljšava produktivnost, ovaj program me čini i generalno bolje raspoloženim.
Treći faktor je ishrana. Skoro nikad ne doručkujem, što mi daje oko 15 sati posta dnevno (osim espressa ujutro). Znam da je ovo savjet suprotan onom koji daje većina, i vjerujem da nije optimalno za većinu ljudi, ali meni odlično odgovara.
Šećer mi najviše šteti i trudim se izbjegavati ga. Također izbjegavam hranu koja mi smeta u probavi ili izaziva upalu (npr. jako začinjena jela). Nemam snažnu volju kad govorimo o slatkišima, pa uglavnom izbjegavam da ih imam kod kuće.
Popijem jedan veliki espresso čim ustanem i još jedan poslije ručka. Pretpostavljam da je to oko 200 mg kofeina dnevno. Isprobao sam i druge varijante; ova mi najviše odgovara. Inače izbjegavam stimulanse, ali ću popiti još kafe ako sam baš umoran i moram nešto hitno uraditi.
Vegetarijanac sam od djetinjstva, uzimam dodatke metil B-12, Omega-3, željezo i vitamin D-3. Došao sam do ove kombinacije nakon godinu dana kvartalnih analiza krvi; od tada mi dobro funkcioniše (provjeravam svakih godinu i po). Mnogi doktori će rado raditi super detaljne preglede (i postoje servisi poput WellnessFX). Također se trudim piti mnogo proteinskih shakeova, iako ih mrzim i ne bih ih pio da nisam vegetarijanac.
Ostalo
Volim u radnom prostoru prirodnu svjetlost, tišinu, znati da me niko neće prekidati ako ne želim, duge vremenske blokove i udobnost (imam lijep sto sa dva 4K monitora u kancelariji, ali najviše vremena provodim na kauču s laptopom).
Napisao sam softver za dosadne stvari koje često radim, što je super. Također sam naučio brzo tipkati i koristiti prečice na tastaturi za bolji radni tok.
Kao i mnogi, ponekad imam period od sedmicu-dvije bez motivacije (mislim da ima veze s ishranom). To je loše i uvijek se dogodi u nezgodno vrijeme. Nisam pronašao rješenje osim čekanja da prođe i vjerovanja da uvijek prođe. Trudim se izbjegavati ljude i situacije koje me oraspoložuju, što je dobar savjet, bez obzira zanima li te produktivnost ili ne.
Općenito, mislim da je dobro malo se preopteretiti. Obično završim ono što planiram, a ako imam malo previše obaveza, to me tjera da budem efikasniji i izbjegavam distrakcije (što je odlična navika). Međutim, preveliko preopterećenje je katastrofa.
Ne zanemaruj porodicu i prijatelje zbog produktivnosti — to je vrlo glup kompromis (i vjerovatno ćeš biti manje produktivan jer ćeš biti manje srećan). Također ne zanemaruj stvari koje voliš ili koje ti čiste glavu.
I na kraju, ponovit ću još jednom: produktivnost u pogrešnom pravcu ništa ne vrijedi. Razmišljaj više o tome na čemu radiš.
Tekst Productivity autora Sama Altmana preveden je s autorovog bloga.
