Ponedjeljak 8:00 počinje radni dan ali ipak s nelagodom, još u petak u isto vrijeme u pogonima i uredima se uveliko radilo ili se još uvijek spavalo. Biološki i društveni sat se više ne poklapaju i treba vremena za ponovnu sinhronizaciju, ali u tom će i proljeće i opet ispočetka. Ljudi kažu, barem većina, ostavite ga ba više. Ni mojoj se mački nije svidjelo što je u ponedjeljak sat kasnije dobila svoj doručak.
Glavni i jedini argument pomjeranja je ušteda energije, e pa nisam baš siguran. Što se ujutru uštedi navečer se nadoknadi tako da je to otprilike egal, wat gore dole.
Već dugo se vodi javna rasprava na temu ljetnog i zimskog računanja vremena. Tri su moguća ishoda: preći na zimsko, ljetno ili ostaviti kako jeste naprijed-nazad. Ankete govore da je većina stanovništva za to da se prestane s pomjeranjem.
S medicinskog stajališta postoji jak argument za to. Medicinski istraživači to najbolje opisuju kao konflikt između sunčevog, biološkog i društvenog sata. Sunčev sat je posmatrani prirodni sat koji izjednačava podne sa položajem sunca na najvišoj tački na nebu. Biološki sat se odnosi na naše vlastite ritmove spavanja i relativnu izloženost svjetlu i tami. Društveni sat je vrijeme koje se dogovoreno i koje obično odstupa od prethodna dva načina. Najnovija istraživanja dovode u vezu učestalije moždane i srčane udare nakon prelaska na zimsko ili ljetnje računanje vremena. Da ne postoji niti jedan drugi ovaj argument bi trebao biti dovoljan da se sa ovom praksom prestane.
I sa stanovišta sigurnosti postoje problemi. Svaki put kada se društveni sat pomjeri prema ili od usklađenja sa sunčevim satom, događaju se nesreće. Pomjeranje dnevnog ritma s večeri uzrokuje saobraćajne nesreće jer umorni radnici voze kući u mraku, reakcije postaju sporije zbog umora. Djeca se također teško prilagođavaju vremenu za spavanje. Gubitak jednog sata sna s proljeća također stvara umorne radnike čiji je biološki sat pomjeren, a to može dovesti do grešaka na radnom mjestu i nesreća koje se mogu akumulirati do miliona eura izgubljene produktivnosti. Ovo nije problem koji se javlja tokom jednog dana, pokazalo se da traje mnogo sedmica.
Evropski parlament se složio da je vrijeme da se stane na kraj sezonskom mijenjanju vremena. „Evropa konačno trebala poslušati svoje građane“. „Moramo pokazati Evropljanima da ih slušamo, posebno u pitanjima koja direktno utiču na njihov svakodnevni život,“, zato što pomjeranje sata „frustrira većinu ljudi, a nekima čak i šteti“. Samo su neka od mišljenja iznijetih na zasjedanju EP.
Ipak, iako je postignut širok konsenzus da se praksa ukine, evropske države ostaju podijeljene oko ključnog pitanja: da li zadržati ljetno ili zimsko računanje vremena.
Prema podacima Evropske komisije, još 2018. godine sprovedeno je veliko istraživanje u kojem je učestvovalo 4,6 miliona građana, od čega je čak 84% podržalo ukidanje pomjeranja sata. Uprkos tome, inicijativa je zapela u Savjetu Evropske unije, gdje je potrebno da se za promjenu izjasni 55% članica koje zajedno predstavljaju najmanje 65% stanovništva EU.
„Da je do konsenzusa ljudi kiša nikada nebi pala, uvijek bi se našao neko kome sutra nebi odgovaralo jer ima neodložnih radova“ rekao bi moj nastavnik matematike.
