Na PIT Industry konferenciji održanoj 5. i 6. septembra izlaganje na temu „Industrija 4.0 – Nove tehnologije mijenjaju radna mjesta i sigurnost na radu“ održao je Prof. Viktorio Mališa.
Viktorio Mališa je, osim što je stručnjak za Industriju 4.0, predavač je na raznim univerzitetima primijenjenih nauka. Njegovo naučno djelovanje usmjereno je na industrijsku robotiku i samoorganiziranu proizvodnju.
Prof. Mališa je u uvodnom dijelu svog izlaganja pojasnio neke negativne stvari koje dolaze kao nuspojave napretka tehnologije. Kao primjer je naveo mogućnost zamjene identiteta prilikom online kontakata, tako da bi bilo dobro osmisliti neku vrstu lozinke kojom bi osoba s kojom ste u kontaktu potvrdila svoj identitet.
Prema riječima prof. Mališe, Industrija 4.0 je širok pojam i za svaku oblast je moguće organizovati edukativne konferencije i seminare.
U Austriji, odakle nam prof. Viktorio Mališa dolazi, postavlja se već akcenat na Industriju 5.0, sa fokusom na klimatske promjene i na zaustavljanje procesa koji bi u konačnici mogli dovesti u pitanje sam biološki opstanak na zemlji.
Targer SCMCon 2024: Izgradite otporan i održiv lanac snabdijevanja za budućnost
Tehnologija sve više nalazi primjenu u svakodnevnom životu uz, još uvijek, veliki broj ograničenja. Kao primjer navedimo praćenje varijabilnosti otkucaja srca gdje uređaj različita emocionalna stanja, koja dovode do promjena ritma, a što je normalna pojava, registruje kao poremećaj. Nova generacija smart naočara omogućuje uvid u biografske podatke osobe koju gledate od datuma i mjesta rođenja, imena, obrazovanja do toga čime se ta osoba bavi. Naravno ovo može imati neke moralne dileme ili čak zakonske konsekvence.
U industriji su sve zastupljeniji egzoskeleti posljednje generacije sa svim benefitima, ali i ograničenjima prilikom upotrebe. Prof. Viktorio Mališa je pojasnio da je upotreba egzoskeleta osobna stvar svakog uposlenika, njihov lični izbor da li će koristiti egzoskelet ili ne.
Kada je cyber security u pitanju postoje realne prijetnje koje, ukoliko se ne poduzmu adekvatne sigurnosne mjere mogu imati za posljedicu ogromne štete. Tako je prilikom samo jednog hakerskog napada bilo zaraženo 8 miliona kompjutera sa procjenjenom štetom od 25 milijardi eura.
Koliko je primjena tehnologije napredovala svjedoči i primjer građevinske firme iz Švicarske koja koristi dronove za nadzor i praćenje izvođenja radova. Voditelj gradilišta u svom birou dobija sve relevantne informacije.
. . .
Preporučujemo se Džabić: Industrija mora prepoznati da inovacije nisu luksuz, nego nužne za konkurentnost i rast.
