“Na kineskom jeziku riječ KRIZA piše se sa dva znaka – jedan predstavlja opasnost, drugi predstavlja mogućnost.”
Kriza ili mogućnost
Gotovo da ne postoji neko a da nije, u bilo kojem smislu, zaželio drugu šansu. Poučeni iskustvom vjerujemo da bi povukli drugačije poteze, donijeli druge odluke jednostavno uradili bolje. Ova pandemija na svoj način svima nama daje drugu šansu. Prisilila nas je da preispitamo svoj sistem vrijednosti, sistem vrijednosti u društvu, zaustavila nas je barem na kratko da uzemo predah i razmislimo o našim odlukama i potezima. Zašto je ovo važno? Kriza koja dolazi predstavlja nove i jedinstvene izazove. Tržište sa jedne strane je potpuno zaustavljeno a sa druge strane radi u punom kapacitetu. Zbog uzročno-posljedične veze između svih grana privrede kompanije se brinu za održavanje stabilnosti i sigurnosti svog poslovanja. Međutim, pristupi rješavanju i akcije koje se poduzimaju se uveliko razlikuju ovisno o okolnostima.
Jer živimo u epohalnom vremenu, nakon pandemije i finansijske krize ništa više neće biti isto. Odluke i akcije koje sada poduzmemo odredit će naše društvo, budućnost naših kompanija kao i nas samih. Ekonomska situacija se stalno mijenja. Pomoć države za osiguranje likvidnosti trenutno se proširuje, ali presporo i nedovoljno. Da bi prevladale krizu, kompanije moraju brzo reagirati i donijeti veliki broj odluka. Trenutno imamo sljedeću situaciju:
– Niko sa sigurnošću ne može predvidjeti kraj širenja pandemije a to je krucijalno za određenje učinka na globalnu ekonomiju i izazove koji će biti pred kompanijama.
– Poremećaj kompletnog lanca snadbijevanja, pad potražnje velikog dijela proizvoda i rast potražnje manjeg dijela proizvoda (medicinski proizvodi, hrana..) što dovodi do uskih grla u proizvodnom procesu/lancu.
– Nesigurnost na tržištima što prisiljava kompanije da reaguju na rezultirajuće fluktuacije u proizvodnji.
– Kompanije se moraju suočiti s drugim izazovima: nedostatkom osoblja, zatvorenim pogonima u kriznim regijama, daljinskim radom/kućnim uredom itd.
– U trenutnoj situaciji, izuzetno je važno vladati situacijom koja se konstantno mijenja, i odmah reagovati.
– Kompanije će morati preispitati svoje poslovne modele i, ako je potrebno, prilagoditi ih. To će rezultirati novim žarišnim tačkama, poput reorganizacije lanca snadbijavanja, uvođenja automatizacije, koncepta digitalizacije i upravljanja rizikom
Kompanije trebaju u ovo vrijeme, identifikovati vrste kriza s kojima se mogu suočiti, odrediti njihovu vrijednost i pripremiti se na njih . Ako žele biti uspješni u identifikaciji i upravljanju kriznim situacijama potrebno je osposobiti tim menadžera koji će svojim znanjima i iskustvom pridonijeti uspješnijem savladavanju problema, odnosno potrebno je posjedovati krizni menadžment. Odabrati zadatke kriznog menadžmenta to jest identifikovati, proučiti i predvidjeti moguće krizne situacije, uspostaviti posebne načine koji će kompaniji omogućiti sprječavanje krize ili učinkovitu reakciju i njeno uspješno rješavanje. Krizni menadžment je bolji i učinkovitiji ukoliko je krizna strategija određena pravovremeno
Osiguravanje stabilnosti i sigurnosti
Zadatak kriznog menadžmenta da bi se osiguralo poslovanje je stabilizirati lanac snadbijevanja i interne procese uz istovremeno očuvanje likvidnosti.
Krizne situacije unose nesigurnost, zahtijevaju brzu reakciju i ozbiljno ugrožavaju poslovne organizacije u svim segmentima poslovanja. Kroz ovaj pristup želimo da, ne samo prežive krizu, nego da izađu još jača u poslovnom smislu. Očekivani pad potražnje i potencijalno zaustavljanje (kratkoročno) proizvodnje predstavljaju izuzetan izazov kompanijama. Pojedini zadaci kriznog menadžmeta bi bili:
– Uspostava upravljanja radnom skupinom, brzo prikupljanje podataka radi brzog otkrivanja učinaka krize na cijeli lanac snadbijavanja.
– Stalna komunikacija sa svim učesnicima lanca snadbijevanja.
– Zaštita od zaostatka narudžbe i kreditne sposobnosti kupca.
– Osiguravanje sigurnosti nabave i prodaje, aktivna kontrola dobavljača i upravljanje rizikom.
– Razvoj scenarija, planiranje i osiguravanje proizvodnje (osiguravanje produktivnosti pod djelomičnim opterećenjem).
– Liderstvo i sposobnost rada na daljinu (osiguravanje rada u matičnom uredu i na svim lokacijama putem upravljanja “virtualnim radnim mjestima”).
– Mogućnosti planiranja i finansiranja likvidnosti (simulacija likvidnosti, organizacija rada na kraće vrijeme, prijava za programe državne potpore).
– Scenariji restrukturiranja i alternativni načini daljeg rada.
Pred menadžmentom kompanija nalazi se odgovornost za učinkovito upravljanje nadolazećom krizom u smislu prevencije, pravovremenog prepoznavanja te uspješnog rješavanja različitih vrsta kriza s kojima će se poslovne organizacije suočiti. To je ono po čemu se danas razlikuje uspješan menadžment i poslovne organizacije, koje ne samo što preživljavaju krizna stanja, već i prosperiraju, od poslovnih organizacija za koje je čak i mala kriza pogubna.
U krizi je bitna i motivacija zaposlenika kao i njihova želja za spasom preduzeća i radnog mjesta. Nakon pandemije ništa neće biti kao prije, smanjuje se tržište ali većina tržišnih pravila nastavljaju da važe. Na tržištu ostaju kompanije koje prilagode svoje procese, unaprijede svoj lanac snadbijevanja i nastave ulagati u zaposlenike. Zbog toga, već sada domaće kompanije moraju preuzeti inicijativu i pretvoriti krizu u šansu
Za rješavanje tako složenih i teških poslovnih problema u preduzećima potrebni su vrhunski, dobro obrazovani stručnjaci koji imaju iskustva u kriznom menadžmentu (opcija čak izajmiti/potražiti eksterno). Takvih stručnjaka ima malo, iako smo u zadnjih gotovo dvadeset godina imali brojne krize u mnogobrojnim preduzećima i moglo bi se očekivati da će se istaknuti ljudi koji su u praksi pokazali sposobnost vođenja kriznog menadžmenta.
