Geotermalna energija
Geotermalna energija je izvor obnovljive energije bez emisije stakleničkih plinova zasnovan na protoku toplote iz Zemlje. To je izvanredan izvor održive energije sa velikim perspektivama za ublažavanje prijetnji klimatskih promjena. Osim toga, to je samoodrživ i čist oblik izvora energije. Trenutno su u svijetu duboki geotermalni resursi zasnovani na toploj vodi i pari iskorištavaju za proizvodnju električne energije, dok se plitki geotermalni izvori uglavnom koriste za grijanje. Postoji tendencija, posebno u Evropi gdje je ovisnost o uvoznim energentima velika, da se promoviraju niskoenergetski izvori toplote poput geotermalne energije. Međutim, glavne poteškoće u masovnijem korištenju geotermalnih resursa predstavljaju visoki investicioni troškovi, pronalaženje adekvatne lokacije i kvalitetnog resursa na različitim dubinama kao i nedovoljna saradnja sa lokalnim zajednicama.
Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal za ovaj energetski izvor, prvenstveno zbog svog geografskog položaja i velikog potencijala podzemnih termalnih izvora. Geotermalni resursi Bosne i Hercegovine uključuju hidrotermalne izvore i vruće suhe stijene. Centralni dio Bosne i Hercegovine, kao i njen sjeverni sjeverni dio, su područja pogodna za korištenje geotermalnih resursa. Od ova tri oblika resursa, hidrotermalni sistemi privlače najviše pažnje, jer je njihova eksploatacija najrazvijenija i jeftinija u poređenju s druga dva oblika. Geotermalni izvori u Bosni i Hercegovini pronađeni su na 44 lokacije. korištenjem svih navedenih izvora s faktorom iskorištenja od 0,5, moguće je proizvesti 145,75 TJ/godini energije. Trenutno se u BiH Geotermalna energija uglavnom koristi u terapeutske i medicinske svrhe, ali i za grijanje pojedinačnih kućanstava.
Bosna i Hercegovina ima potencijal da poveća svoju održivost korištenjem geotermalnog sistema grijanja za grijanje plastenika tokom zime i postigne sigurniju proizvodnju i uzgoj hrane sa značajno većim prinosima, čak i do 60%.
Energija biomase
U posljednjih nekoliko decenija, svijest o zamjeni konvencionalnih izvora energije obnovljivim izvorima brzo je rasla. Posljedično, biogoriva su postala jedan od glavnih prioriteta za mnoge zemlje koje su zabrinute zbog zagađenja i energetske stabilnosti. Energija iz biomase je jedan od najstarijih izvora energije koje je čovjek koristio i još uvijek se koristi za različite primjene. Biomasa se definiše kao nefosilizirani i biorazgradivi organski materijal porijeklom od biljaka, životinja i mikroorganizama. Biomasa uključuje biljke i dijelove biljaka, ostatke i nusproizvode biljnih i životinjskih proizvoda, ostatke od krčenja šuma, kao i biorazgradive ostatke u prehrambenoj i drvnoj industriji koji ne sadrže opasne supstance i odvojeni biorazgradivi dio komunalnog otpada
Prema procjenama, bioenergija bi teoretski mogla zadovoljiti do 60% svjetskih energetskih potreba. Zbog prednosti i tehnologija koje nudi bioenergija, procjenjuje se da će se do 2060. godine njena proizvodnja značajno povećati.
Za proizvodnju bioenergije, najznačajniji resurs biomaterijala u BiH predstavlja šumska drvna biomasa i biootpad iz sektora drvne industrije. Osim toga, poljoprivredna područja sa svojom proizvodnjom imaju vrlo značajan potencijal za proizvodnju energije. Ove vrste biomase uključuju sjeverne i sjeveroistočne dijelove BiH.
Kao i većina zemalja u regiji i svijetu, Bosna i Hercegovina također ima veliki potencijal i izuzetno povoljne uslove za korištenje biomase. Razlog tome je što su šume jedan od glavnih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine koja je jedna je od najbogatijih zemalja u Evropi u pogledu šumskog pokrova i raznolikosti u odnosu na ukupnu površinu zemlje. Bosna i Hercegovina ima oko 3 miliona hektara šuma i šumskog zemljišta što čini 63% površine zemlje. Zalihe drveta u šumama u Bosni i Hercegovini procjenjuju se na oko 291 milion m³, od čega je 108 miliona m³ četinara, a 183 miliona m³ listopadnog drvećem. Shodno tome, najvažniji izvor biomase za proizvodnju energije je drvo i pripadajući otpad proizveden u drvnoj industriji. Biomasa se može smatrati obnovljivim izvorom energije samo pod uslovom da se koristi održivo i da se sječa drveta mora nadoknaditi pošumljavanjem.
Pored biomase generirane iz drvne industrije, važno je spomenuti da otpad iz poljoprivrede također predstavlja značajan energetski potencijal u regijama centralne i južne Bosne i Hercegovine, ali posebno u njenom sjevernom dijelu.
Proizvodnja i korištenje biogasa
Jedan od najperspektivnijih obnovljivih izvora energije je biogas proizveden iz organskog otpada. Biogas predstavlja obnovljivi energetski resurs s najvećim razvojnim značajem u mnogim zemljama zbog širokog pristupa biomasi. Biogas bi se mogao koristiti za proizvodnju toplotne i električne energije
Bosna i Hercegovina je također zemlja s dobrim izgledima za proizvodnju biogasa. Najveća prednost za potencijalnu proizvodnju biogasa u Bosni i Hercegovini dolaze iz šuma i poljoprivrede.
Velika raspoloživa površina za uzgoj biomase iz sektora poljoprivrede i šumarstva predstavlja značajan potencijal za proizvodnju biogasa, posebno iz otpada koji generiraju ova dva sektora.
Zaključak
Egzaktne analize pokazuju da Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za primjenu obnovljivih izvora energije koji u kombinaciji s postojećim izvorima mogu zadovoljiti potrebe zemlje za električnom energijom, štaviše i premašiti ih.
Ono što bi bilo pogrešno je osloniti se samo na ove izvore prije svega zbog varijabilnosti proizvodnje.
Izjava o konkurentskim interesima
Autor izjavljuje da ne postoje finansijski interesi ili lični odnosi koji bi mogli utjecati na sadržaj serijala tekstova o obnovljivim izvorima energije u BiH.
